FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u svibnju
Cijene hrane primaknule su se u lipnju najvišoj razini u dvije godine budući da je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, pokazalo je u petak izvješće agencije UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u svibnju.
Cijene hrane primaknule su se u lipnju najvišoj razini u dvije godine budući da je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, pokazalo je u petak izvješće agencije UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u svibnju.
Njegova vrijednost primaknula se tako ponovo najvišoj razini u dvije godine, od 128,2 boda, koju je bio dosegnuo u travnju.
U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene su bile više za 5,8 posto.
Najviše su u svibnju poskupjela biljna ulja, za 2,3 posto, uz više cijene palminog, repičinog i sojinog ulja zbog pojačane potražnje u sektoru biogoriva.
Cijene suncokretovog ulja blago su pak smanjene zbog pojačane proizvodnje u crnomorskoj regiji.
Cijene mesa također su osjetno porasle, za 2,1 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke jer je snažno poskupljenje govedine, svinjetine i ovčetine ponovno prevagnulo nad padom cijena mesa peradi.
Mliječni proizvodi poskupjeli su u lipnju za 0,5 posto, budući da je ograničena opskrba u Oceaniji i EU-u i kontinuirano visoka potražnja u Aziji drugi mjesec zaredom podigla cijene maslaca na najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke.
Šećer je pak osjetno pojeftinio u lipnju, četvrti mjesec zaredom, i to za 5,2 posto u odnosu na svibanj, uz pad cijena na najnižu razinu od travnja 2021., pod utjecajem očekivanja da će urod šećerne trske u Brazilu, Indiji i na Tajlandu, vodećim proizvođačima, biti iznimno dobar s obzirom na povoljne vremenske uvjete i veće zasijane površine.
Osjetno su u šestom ovogodišnjem mjesecu pale i cijene žitarica, za 1,5 posto na mjesečnoj razini, odražavajući oštar pad cijena kukuruza, već drugi mjesec zaredom, zbog obilne opskrbe iz Argentine i Brazila. Pšenica je pak poskupjela zbog bojazni da bi suša mogla ugroziti urod u Rusiji, SAD-u i pojedinim dijelovima EU-a.
Još sredinom lipnja, prije toplinskog vala, FAO je bio prognozirao da će zbog povoljnih vremenskih uvjeta proizvodnja pšenice u EU ove godine porasti za 13 posto.
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,925 milijardi tona, novu najvišu razinu otkada objavljuju podatke.
To bi značilo da bi porasla za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Iako su ukupni izgledi za pšenicu, kukuruz i rižu poboljšani, iz agencije napominju da bi prognozirano vruće i suho vrijeme u pojedinim ključnim regijama moglo utjecati na proizvodnju, osobito kukuruza.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, procjenjuje FAO.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone, u srpnju iduće godine, biti više za 2,2 posto nego na njezinom početku i iznositi, prema procjenama agencije, 889,1 milijun tona.
Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u novoj sezoni porasti za 1,2 posto, na 486,9 milijun tona, uz pojačani izvoz pšenice i riže i blagi pad obujma trgovine kukuruzom, predviđa FAO.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu