Nakon odlaska u mirovinu u Hrvatskoj se zaposli približno četiri posto domaćih umirovljenika, što odgovara sličnim trendovima u svijetu. U lipnju je na pola radnog vremena radilo oko 36 tisuća umirovljenika, a od iduće godine država je dala zeleno svjetlo umirovljenicima da se zaposle i na puno radno vrijeme. U tom slučaju, ostat će bez pola mirovine. Manjak radne snage svuda se u Europi popunjava jačim angažmanom starijih radnika, pa i labavljenjem uvjeta za povratak umirovljenika u svijet rada.

Hrvatska ulazi u red europskih zemalja koje su ukinule gotovo sve prepreke za zapošljavanje umirovljenika, pa se i novo rješenje, po kojem će se umirovljenici moći zaposliti na puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine, predstavlja kao ustupak. Sad bi umirovljenik zaposlen na puno radno vrijeme ostao bez cijele mirovine. Tijekom saborske rasprave o novom mirovinskom zakonu opozicija je većinu primjedbi usmjerila prema tom jedinom preostalom ograničenju, kao da je ono glavni problem mirovinskog sustava, a ne premale mirovine, niske uplate doprinosa, kratak radni vijek i nizak udio zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.

Poticanje odlaska u mirovinu

Dosadašnji podaci otkrivaju da polovicu zaposlenih umirovljenika čine, na neki način, povlaštene skupine stanovništva: direktori, članovi predstavničkih tijela, odnosno političari angažirani u strankama, inženjeri i drugi stručnjaci, liječnici, pravnici te uredski radnici koji se ne zapošljavaju zbog egzistencijalnih razloga i malih mirovina nego zato što su u poziciji da i u starijoj dobi unovče svoje znanje i sposobnosti.

Mnogi od njih mlađi su od 65 godina, odnosno mogli su i dalje raditi, ali su izabrali kombinaciju rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu. Među zaposlenima je oko pet tisuća umirovljenih djelatnih vojnih osoba i branitelja te blizu osam tisuća primatelja prijevremenih mirovina. Koja god je europska država otvorila tržište rada umirovljenicima, ipak su vodili računa da ne dođe do istiskivanja mladih s tržišta rada, što se kod nas posebno događa na sveučilištima gdje mladi ne mogu naprijed dok njihovi profesori ne odu u mirovinu. Isto tako, države paze da ne ruše mirovinski sustav time što potiču ljude da prerano odlaze u mirovinu jer im se to financijski isplati.

Francuska, na primjer, ne dopušta isplatu nikakve mirovine ljudima koji se zaposle na puno radno vrijeme te pokreće postupak umanjenja mirovine umirovljenicima koji godišnje zarade više od 20 tisuća eura bruto. Francuska, inače, za mirovine izdvaja oko 15 posto godišnjeg BDP-a, a Hrvatska oko devet posto! Talijani ne smiju raditi u svojim bivšim firmama da bi se otvorio prostor mladima, a liberalne, po tom pitanju, Njemačka i Španjolska dopuštaju ponovno zaposlenje samo onim umirovljenicima koji su odradili puni radni vijek i stariji su od 67 jer ne žele poticati rani odlazak u mirovinu. Nijemci koji odu u prijevremenu mirovinu, odnosno mlađi od 67, mogu kao umirovljenici godišnje zaraditi samo oko 6700 eura bruto bez straha od gubitka mirovine. Austrija smanjuje mirovine umirovljenika nakon što ovaj zaradi 46 tisuća eura bruto godišnje, u Belgiji je ta granica 25 tisuća eura. K tome, u gotovo svakoj zapadnoeuropskoj zemlji zaposleni umirovljenici plaćaju progresivni porez na dohodak po stopama koje prelaze i 50 posto zarade, zbog čega se rad uz mirovinu često i ne isplati.

“Mirovina je zamišljena kao primanje koje dobivaš kad ne možeš raditi iz bilo kojeg razloga. Ne postoji zlatni standard, države pokušavaju naći neko rješenje koje je prikladno za njihovo tržište. Anglosaksonske zemlje isplaćuju simboličnu mirovinu svima koji pređu neki imovinski cenzus i njih se ne tiče hoćeš li kasnije raditi ili ne. Europa ima sustav solidarnosti, gdje se kod isplate mirovine ne provjerava imovina, ali se ipak vodi računa da se mirovina ne isplaćuje ljudima koji su zdravi i mogu raditi. Mi sad, očigledno, pokušavamo zdravim i radno sposobnim ljudima otvoriti prostor za rad”, komentira Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav.

U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno samo 38 tisuća osoba starijih od 65 godina, među kojima su i umirovljenici zaposleni na četiri sata. Mali je to broj u odnosu na ukupnu populaciju starijeg stanovništva, ali i činjenicu da se manjak radnika nadoknađuje masovnim uvozom radnika.

“Treba biti solidaran s ljudima koji ne mogu raditi, koji su lošijeg zdravlja i ne odlaze u mirovinu iz hira nego zato što ne mogu raditi. Njima ništa ne znači što se otvara prostor za dodatni rad u mirovini”, kaže Nestić.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

U dobi između 60 i 64 godine zaposleno je oko 114 tisuća osoba te će se iz tog korpusa, nakon što za godinu ili nešto više odu u mirovinu, narednih godina angažirati budući radnici. Što se tiče djelatnosti, umirovljenici zaposleni na četiri sata najviše rade u trgovini i prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, stručnim djelatnostima, prijevozu, turizmu te pomoćnim i administrativnim djelatnostima. Dvije trećine zaposlenih umirovljenika su muškarci, a svaki treći zaposlen je u Zagrebu.

Rad i za invalide

Odredbe novog mirovinskog zakona koje reguliraju zapošljavanje umirovljenika stupaju na snagu od siječnja 2026 godine. Tako će od početka iduće godine obrtnicima biti dopušteno da zadrže obrt i primaju pola mirovine kad navrše 65 godina, a isto pravo je dano i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine.

Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje 3,5 sata dnevno. Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije. Povrh odredbi o zapošljavanju, od početka 2026. stupaju na snagu najavljeno povećanje invalidskih mirovina te ukidanje penalizacija za prijevremene mirovina kada umirovljenici navrše 70 godina. HZMO neće izdavati nova rješenja već će primateljima invalidskih i prijevremenih mirovina povećanja uključiti u mirovinu po službenoj dužnosti najkasnije do 31. ožujka 2026. godine. Najniže će se mirovine povećati za 3 posto od srpnja ove godine.