Istražne aktivnosti u Velikoj Gorici pokazale znatan geotermalni potencijal.
Hoće li se Velika Gorica, grad s otprilike 60 tisuća stanovnika, u budućnosti umjesto na plin, grijati na geotermalnu energiju?
Oni koji su spojeni na centralni toplinski sustav to bi apsolutno mogli jer su istražne aktivnosti na geotermalnoj istražnoj bušotini Velika Gorica GT-1, koje je provela Agencija za ugljikovodike, a izveo CROSCO, pokazale značajan geotermalni potencijal na području najvećega grada Zagrebačke županije.
Hoće li se Velika Gorica, grad s otprilike 60 tisuća stanovnika, u budućnosti umjesto na plin, grijati na geotermalnu energiju?
Oni koji su spojeni na centralni toplinski sustav to bi apsolutno mogli jer su istražne aktivnosti na geotermalnoj istražnoj bušotini Velika Gorica GT-1, koje je provela Agencija za ugljikovodike, a izveo CROSCO, pokazale značajan geotermalni potencijal na području najvećega grada Zagrebačke županije.
Istražnim aktivnostima, koje su počele u veljači ove godine, potvrđen je geotermalni potencijal u ležišnim intervalima na dubinama od 1900 do 2400 metara, dok je sama bušotina izrađena do dubine od 3100 metara. “Završnim testiranjem dobivena je temperatura ležišta veća od 100 stupnjeva Celzijevih. Glede protoka, oni su napravljeni u svrhu analize ležišta te je bušotina pokazala stabilne protoke na projektiranim količinama”, navode iz Agencije za ugljikovodike.
Ti pokazatelji govore da bi iz samo jedne istražne geotermalne bušotine moglo biti zadovoljeno gotovo 60 posto potreba toplinskog sustava Velike Gorice, zaključuje se u priopćenju za medije Agencije. Potencijalno, dakle, i mnogo više. Iz te bušotine, usto, mogla bi profitirati i poljoprivredna proizvodnja.
No, do faze u kojoj će se Goričani grijati na ovaj obnovljiv izvor energije tek treba doći. Cilj aktivnosti koje je provela Agencija za ugljikovodike, a koje su s 11,2 milijuna eura financirane iz NPOO-a u sklopu projekta “Razvoj geotermalnog potencijala za toplinarstvo”, bio je ispitati potencijal, a time i deriskirati područje Velike Gorice, ali i ostalih gradova, konkretno, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, koji su obuhvaćenih projektom ukupno vrijednim 50,8 milijuna eura. Na temelju dobivenih rezultata u Velikoj Gorici slijede daljnje analize koje će odrediti buduću razradu ovog geotermalnog prostora.
’Rezultati istražne faze su i snažna poruka da Velika Gorica ima mogućnost predvoditi zelenu tranziciju u kontinentalnoj Hrvatskoj’.
Krešimir Ačkar, gradonačelnik
“Bušotina Velika Gorica GT-1 je završena i sada ide njezino privremeno mirovanje do ponovne upotrebe kada bude izgrađen cjelokupni sustav, koji svakako uključuje izradu još jedne bušotine jer nam je za geotermalnu energiju potreban proizvodno-utisni par. Također, potrebno je geotermalnu vodu dovesti do toplinskih stanica, koje također moraju biti prilagođene za novi energent”, objašnjavaju iz nadležne Agencije.
Izrada proizvodnog-utisnog para uslijedit će tek kada budu završena istraživanja u ostalim navedenim gradovima. U daljnja i iznimno skupa istraživanja, koja u konačnici ne moraju završiti pozitivnim rezultatom, tek se kreće. Prvi je na redu Osijek gdje je sve spremno za istražne radove. Za drugi dio projekta u Velikoj Gorici također je osiguran europski novac te će drugu bušotinu također odraditi Agencija za ugljikovodike. No, to će na red doći vjerojatno nakon 2026., objašnjava Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Nakon što i to bude odrađeno slijedi raspisivanje natječaja za gradnju toplovoda kojim će bušotine biti spojene s centralnim toplinskim sustavom Velike Gorice.
Krešimir Ačkar, HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice, kaže da su nalazi Agencije za ugljikovodike iznimno važna vijest za grad. “Rezultati istražne faze su i snažna poruka da Velika Gorica ima mogućnost predvoditi zelenu tranziciju u kontinentalnoj Hrvatskoj”, ističe dodajući da upravo takvi projekti jamče veću otpornost na energetsku krizu, niže troškove građanima ali i jačaju lokalnu energetsku neovisnost.
“Naš cilj je da Velika Gorica postane referentni primjer korištenja geotermalne energije u cijeloj regiji. Grad će biti partner svim akterima koji dijele našu viziju održivog razvoja”, poručuje Ačkar. U vremenima konstantnih geopolitičkih previranja koja se neminovno prelijevaju na cijene energenata ne treba posebno naglašavati koliko su važni ovakvi projekti koji, ako ništa drugo, donose neovisnost u sustav grijanja. No, riječ je o iznimno skupim investicijama. Usto, projekti su to koji se zbog procedura, natječaja i svih dozvola koje se moraju pribaviti, znaju poprilično otegnuti.
Jedina izgrađena geotermalna elektrana u Hrvatskoj, Velika Ciglena kod Bjelovara, ne radi zbog sporosti investitora. Druga, koja je najdalje odmakla, ona GTE Zagocha, koju razvija Enna Geo u općini Čađavica kod Slatine, čeka objavu javnog poziva za dodjelu tržišne premije, koji nije raspisan dulje od tri godine.
Hrvatska ima 60 posto veći geotermalni gradijent od prosjeka EU-a. Proizvoditi električnu energiju i toplinu iz tog izvora moguće je praktički od granice sa Slovenijom do Vukovara. No, njezino korištenje tek treba početi. Velika Gorica, barem što se toplinarstva tiče, mogla bi biti primjer i put naprijed prema energetskoj neovisnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu