Hrvatska se u prvom tromjesečju 2025. godine našla među europskim liderima po udjelu obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije, s visokih 77,3 posto. Viši udio ostvarile su jedino Danska (88,5 posto) i Portugal (86,6 posto), pokazuje najnovije izvješće Eurostata.

Ipak, važno je naglasiti da je takav rezultat Hrvatske prvenstveno posljedica snažnog udjela hidroelektrana u domaćem energetskom miksu. Istodobno, pad udjela obnovljive proizvodnje na razini cijele Unije ukazuje na strukturne slabosti koje će biti nužno sustavno rješavati.

Ipak, na razini cijele Europske unije udio električne energije iz obnovljivih izvora pao je u usporedbi s prethodnom godinom. U prva tri mjeseca 2025. godine obnovljivi izvori činili su 42,5 posto neto proizvedene električne energije, što je pad od 4,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje 2024., kada je taj udio iznosio 46,8 posto.

Glavni razlog ovog pada bio je osjetan pad proizvodnje iz hidroenergije i energije vjetra, koji ukupno čine najveći dio obnovljive proizvodnje. Hidro i vjetroelektrane proizvele su 218,5 teravatsati u prvom kvartalu 2025., u odnosu na 260,5 teravatsati godinu prije.

Iako je solarna proizvodnja znatno porasla – s 40,9 teravatsati na 55 teravatsati – taj rast nije bio dovoljan za kompenzaciju ukupnog pada. Kada se pogleda struktura obnovljive proizvodnje u EU, najveći doprinos u prvom kvartalu 2025. došao je iz energije vjetra (42,5%), zatim hidroenergije (29,2%) i solarne energije (18,1%).