Bolovanje smanjuje iznos mirovine, jer naknada za bolovanje ulazi u izračun vrijednosnih bodova za mirovinu i smanjuje vrijednosni bod u godini u kojoj primate naknadu za bolovanje. Inače, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, piše Mirovina.hr.

Sjajne vijesti

WhatsApp uskoro uvodi novu, korisnu značajku, mnogima će ubrzati rad i olakšati život

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine, podsjetimo, naknadu za bolovanje mogu ostvariti i zaposlenici stariji od 65 godina. Dotad nisu imali pravo na bolovanje na teret HZZO-a, već su cijelo vrijeme bolovanja ostvarivali pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zbog toga su često oklijevali zadržati ili zaposliti radnika koji ima 65 godina i već je ostvario pravo na mirovinu (odnosno, ima najmanje 15 godina staža). Ta je granica pomaknuta do 70 godina pa od preklani na bolovanje imaju pravo i osobe u dobi između 65 i 70 godina.

Radnici nemaju pravo na bolovanje kako bi brinuli za oca i majku u trenucima bolesti i nemoći.

Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova određen za svaku godinu staža osiguranja podijeli s brojem godina za koje su obračunati. Ako je tijekom kalendarske godine osiguranik ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obračunati doprinosi, pojašnjavaju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Naknada plaće za razdoblje bolovanja određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, piše Mirovina.hr.