Izmjene zakona o mirovinskom osiguranju već su u javnom prostoru pokrenule brojne rasprave. U HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju razgovarali su Srećko Vuković iz HZMO-a, Višnja Stanišić iz Sindikata umirovljenika Hrvatske i ekonomistica Vedrana Pribičević.

Srećko Vuković predstavio je osam ključnih novosti koje novi zakon donosi, pri čemu pet mjera stupa na snagu već 1. srpnja ove godine. Među važnijim izmjenama istaknuto je novo usklađivanje mirovina u omjeru 85:15 u korist rasta plaća, što znači veće povećanje mirovina. Roditeljski staž povećava se s 6 na 12 mjeseci po djetetu, čime se automatski povećavaju i mirovine roditelja. Najniže mirovine rastu za 3 posto, a ukida se i gornja granica za bonifikaciju, čime se dodatno potiče dulji ostanak u svijetu rada.

Tri velike promjene

Tri značajne promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2026.: ukidanje penalizacije za rad nakon 70. godine života, povećanje invalidskih mirovina za 10 posto te mogućnost rada u punom radnom vremenu uz istodobno primanje pola mirovine za osobe starije od 65 godina.

“To se prvi put odnosi i na obrtnike i samostalne uplatitelje doprinosa”, kazao je Vuković.

Vuković je potom rekao kako je cilj da se do kraja mandata Vlade dođe do prosječne mirovine od 800 eura, a sada je ona 644 eura.

Nova predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić izrazila je zabrinutost zbog generalnog smjera mirovinske politike.

“Ljudi koji su odradili 40 godina, primjerice u trgovini, teško mogu raditi i četiri sata nakon 65. godine. Bolesti su već tu, tijelo je umorno. Ovo nije dobar put da bi se pomoglo umirovljenicima. Povećanje od 3% za najniže mirovine – to je kozmetika. To je možda jedan kruh i mlijeko. Ljudi moraju imati dostojanstvenu starost”, smatra Stanišić.

Financije

Kako do veće mirovine? HUP-ov ekonomist predlaže najbolji model

Prema njenom mišljenju, ide se pogrešnim putem ako se rješenja svode na mogućnost dodatnog rada. Ekonomistica i sveučilišna profesorica Vedrana Pribičević komentirala je preporuke Svjetske banke, prema kojima bi dob za umirovljenje mogla narasti do 72 godine, ali i upozorila da Hrvatska još nije u tome.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

“To nije stvar izbora, to je demografska i biološka nužnost. Ljudi žive dulje i to zahtijeva dulji radni vijek”, pojasnila je Pribičević.

Rizik od siromaštva

Vedrana Pribičević podržala je povećanje roditeljskog staža po djetetu, istaknuvši da roditelje treba nagraditi zbog njihove uloge u demografiji. No, upozorila je da mirovine rastu sporije od plaća, što umirovljenike dovodi u veći rizik od siromaštva. Srećko Vuković naglasio je kako zasad nema povećanja dobne granice za mirovinu, već se radni vijek nastoji produžiti motivacijama, a ne prisilom. Stanišić se nije složila s tezom “dobrovoljni ostanak”.

“Kakav dobrovoljni ostanak? Većina ljudi ostaje i nastavlja raditi zato što ne može financijski preživjeti kad ode u mirovinu. Druga stvar su oni ljudi koji osjećaju da to mogu raditi intelektualno. Mislim da će to biti veliki problem u budućnosti, da će se to pokazati kao veliki problem jer će takvi ljudi ostajati raditi puno radno vrijeme, dok ovi kojima je stvarno mala mirovina, neće to moći izdržati, tako da dobrovoljno bih stavila pod navodne znakove, nije to dobrovoljno” , naglasila je Stanišić.

Vuković kaže da je 36.000 umirovljenika koji trenutno rade, a najviše u trgovini i prerađivačkoj industriji.

“Dosta je dobra situacija to što nam raste broj osiguranika, on je sad u nikad većoj razini, milijun i 776 tisuća osiguranika, sto tisuća više nego prije dvije godine”, naglasio je Vuković.

raste broj ljudi

Mirovine iz oba stupa: Evo koliko ih umirovljenika prima i koji su iznosi

Pribičević je rekla kako postoji velika razlika u tome što možete raditi nakon 65. godine, ovisi o tome jeste li obavljali manualni ili intelektualni posao.

“Ako riješite preventivom neke stvari i ljudima osigurate da duže vremena u starosti budu zdraviji, onda će njima biti lakše uključiti se u tržište rada, ako to žele. To treba biti na dobrovoljnoj razini i treba biti maksimalno porezno stimulirano. Naravno, to ima i neke psihološke efekte na ljude. Znamo da ljudi u starijoj životnoj dobi često su sami, izolirani, nemaju socijalne kontakte. To može biti dobar način da ih vratite u socijalni život. Naravno, zbog negativnih demografskih trendova i uvoza radne snage, vjerujem da mnogi poslodavci će za neke poslove koje umirovljenici mogu raditi zato što govore hrvatski, imaju već radno iskustvo, a i upoznati su s pravima i obvezama”, rekla je Pribičević.

Dodala je kako neki umirovljenici ne mogu raditi jer su radili manualne poslove i za njihovim radom ne postoji potražnja, a ne mogu ni oni ponuditi svoj rad, pa se za takve ljude treba pobrinuti država, naglasila je i dodala kako im se minimalna mirovina mora povećati.