Najnovija Anketa o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je u prvom tromjesečju od ukupno 3,3 milijuna stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina, koji koji čine radno sposobno stanovništvo zemlje, ekonomski aktivno – bilo da rade ili traže posao – njih 1,78 milijuna, odnosno 54,4 posto. U odnosu na isti lanjski kvartal, njihov je broj porastao za deset tisuća, a jednako toliko veći je i broj zaposlenih, kojih je u cijeloj Hrvatskoj u prva tri mjeseca bilo 1,69 milijuna.

Od četiri statističke regije najveći broj radno sposobnih živi na području Jadranske Hrvatske (1,137 milijuna), ali od toga je zaposleno 49,8 posto. No, ta regija prednjači u odnosu na ostale i po udjelu nezaposlenih (3,8%). U Panonskoj Hrvatskoj, iz koje se proteklih godina iseljavalo i gospodarski je slabilo, još uvijek je najveći udjel neaktivnih.

Od 838 tisuća tamošnjih radno sposobnih stanovnika, neaktivno ih je 49,8 posto. Da se na tom području slika popravlja ilustriraju podaci iz prethodnih godina, primjerice, u prvom kvartalu 2023. neaktivnih na istoku Hrvatske bilo je 52 posto. Tradicionalno je najmanje neaktivnih stanovnika u glavnom gradu – svega 40,5 posto od 655 radno sposobnih, dok je na području Sjeverne Hrvatske radno sposobno 672 tisuće stanovnika, a neaktivno 43,9 posto.

Od 98 tisuća nezaposlenih na području cijele Hrvatske u prvom tromjesečju 60 tisuća kraće je od godinu dana na burzi, a u odnosu na prije godinu dana, nešto je veći broj onih s visokom školskom spremom (21 tisuća). Među neaktivnima posao ne želi i ne traži oko 60 tisuća ispitanika, dok većina (1,09 milijuna) ne želi raditi zbog starosti, bolesti i školovanja.