Pune dvije i pol godine nakon što je usvojen zakon o suzbijanju neprijavljenog rada i pola godine od kada je donesen potrebni pravilnik, konačno se i uhodava praksa objavljivanja tzv. crne liste poslodavaca, onih kod kojih inspektori tijekom obavljanja pregleda pronašli radnike koji rade na crno.

Već drugi mjesec Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje, odnosno ažurira popis, na kojemu je trenutačno 141 poduzetnik kod kojeg su zatečeni neprijavljeni radnici. Riječ je mahom o manjim tvrtkama i to iz građevinskog i ugostiteljskog sektora, te prijevoza, a podjednako su zastupljeni poduzetnici iz svih krajeva Hrvatske.

Prvo koje se našlo na toj neslavnoj listi je šibensko poduzeće za prijevoz Tabak d.o.o., koje je prema podacima Poslovna.hr trenutačno u blokadi, a iz zadnjeg dostupnog izvješća o poslovanju, za 2023., riječ je o tvrtki s pet zaposlenih i godišnjim prihodom na razini od oko 160 tisuća eura.

Tvrtka je osnovana 2017., godinu prije druge koja je uvrštena na tu neslavnu listu, Bau kontakt, također iz Šibenika, gdje su očito inspektori prvi prijavili kršenje zakona. Za Bau Kontakt su dostupni i podaci za prošlu poslovnu godinu, a ostvarila je više od 400 tisuća eura prihoda s četiri zaposlena.

Zadnji kojeg su po prijavama koje su dostavili s terena državni inspektori splitska su tvrtka Yellow Apple, koja na splitskoj Rivi ima poznati restoran Olive Tree, a zapošljavala je u 2024. godini 55 radnika i ostvarila više od 10 milijuna eura prihoda, te Web Majstor, mala tvrtka specijalizirana za poslove promidžbe iz Osijeka. Lani je ta tvrtka imala dva zaposlena i oko 357 tisuća eura prihoda.

Gdje je bijela lista?

Najvećim apsurdom pokazalo se to što je već u prvim tjednima na ovu listu uvršteno nekoliko tvrtki koje se upravo bave poslovima zapošljavanja. Tako su zbog neprijavljenog angažiranja vlastitih zaposlenika na listi završile agencije za privremeno zapošljavanje AB Support iz Zagreba, Zaposli stranca iz Sesveta, Getworker iz Ivanca, te Creation i ANNI Projekti za posredovanje pri zapošljavanju iz Zagreba.

Generalno, na listi neprijavitelja najvećim dijelom riječ je o mladim tvrtkama, osnovanim s minimalnim kapitalom, no, našli su se tu i poznati ugostiteljski obrt Puntijar, proizvođači poput tvornice kartona i ambalaže Jaškapacka iz Zagreba, tvornice obuće Mital iz Varaždina, Hotel Picok iz Đurđevca. Ima tu i nekih poslodavaca koje nikako ne biste očekivali, poput Doma zdravlja Ličko-senjske županije ili Centra za pomoć i njegu iz Pule.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Već u samom startu objava liste naišla je na brojne kritike, mimo onih zbog samog kašnjenja. Nezadovoljstvo izaziva ponajprije činjenica da lista neprijavitelja ne sadrži sve podatke kako je to i važećim pravilnikom predviđeno. Nije navedeno, primjerice, kada je kod kojega od ocrnjenih poslodavaca otkriven neprijavljeni rad i o kojem broju radnika je riječ.

Mana praksi Ministarstva rada jest i izostanak tzv. bijele liste, koja je trebala biti istodobno popunjavana i objavljivana kada i crna lista, a pokazivala bi tko su od tvrtki koje su češljali inspektori bile “čiste”, bez problema s neprijavljenim radnicima. Zasad takvih ‘pozitivaca’ još nema, odnosno Ministarstvo Marina Piletića nema takvu listu poslodavaca.

U Ministarstvu rada navode kao obrazloženje za to odluku samih poduzetnika. Naime, za upis na Bijelu listu, kažu, nije dovoljno da nadležni inspektor utvrdi nepostojanje neprijavljenog rada prilikom nadzora, nego je uvjet za objavu i da poslodavac da suglasnost na objavu.

Drugim riječima, poslodavci nisu voljni da ih se ističe i kao pozitivan primjer. A što se tiče detaljnijih podataka o samim nepravilnostima koje su utvrđene prilikom pregleda, Ministarstvo smatra da zakon i pravilnik obvezuju inspektore na unos konkretnijih podataka o nepravilnostima pojedinog poslodavca u obrazac koji elektroničkim putem dostavlja Ministarstvu, no to ne znači i obvezu objave svih tih podataka na mrežnim stranicama.

U žiži medija

Kritike na račun Ministarstva rada stižu i zbog slabe prezentacije liste na njegovim internetskim stranicama, na kojima je nije lako pronaći. No, to nije slučaj samo s ovom listom. U Hrvatskoj se proteklih desetak godina prakticira objava više ‘crnih’ listi poduzetnika, od poreznih dužnika do poduzetnika koji ne isplaćuju redovito plaće zaposlenicima. Na potonjoj, prema posljednjim podacima od 29. svibnja, bilo je 859 pravnih i fizičkih osoba koje nisu uplatile plaće za svojih 1552 radnika.

No, ni te liste nisu više u medijskoj žiži kao u prvim mjesecima i godinama, ali za razliku od njih, popis neprijavitelja radnika ima dodatnu važnost jer se poduzetnike ne samo izlaže sramu, nego oni koji se na njoj nađu ostaju upisani šest godina. Jednako važno i otežavajuće za poslovanje, te tvrtke u međuvremenu ne mogu niti dobiti od policije odobrenje za zapošljavanje stranog radnika. Zakon o stranim radnicima, naime, predviđa odbijanje izdavanja dozvole za rad kada zahtjev podnosi poslodavac te crne liste, te ako je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.