Na lučkoj karti sjevernog Jadrana svjedočimo novom miješanju karata. Veljača je označila važnu prekretnicu za terminal Rijeka Gateway.
Tada su na terminal Rijeka Gateway stigle dvije STS (ship-to-shore) dizalice, čime je kompletirana ključna oprema na terminalu, a sam projekt izgradnje terminala je na otprilike 75 posto dovršenosti.
Rijeka Gateway je zajednička investicija kompanije APM Terminals i ENNA i jedna je od najvećih investicija u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj vrijedna ukupno 380 milijuna eura.
Novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal počinje s radom u drugom dijelu 2025. godine, a trenutačna opremljenost terminala je dosegnula 90 posto. Terminal će biti tehnološki najmoderniji u ovom dijelu Europe, uz poseban naglasak na održivost kroz maksimalno smanjenje utjecaja na okoliš i lokalnu zajednicu. U prvoj fazi terminal će imati operativnu obalu dužine 400 metara, dubinu mora uz obalu 20 metara, godišnji prekrcajni kapacitet od 650.000 TEU i mogućnost prihvata brodova preko 20.000 TEU jedinica.
“Rijeka Gateway terminal neće biti samo najveći i najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, već će biti i jedan od najodrživijih. Čak 95 posto opreme na terminalu bit će električno, a energiju dobivamo isključivo iz obnovljivih izvora, čime ćemo doprinijeti očuvanju okoliša za buduće generacije.
Uveli smo i suvremene sustave upravljanja vodom, smanjili smo svjetlosno zagađenje kroz pametne sustave rasvjete te smo implementirali tehnologije koje smanjuju buku, poput ‘soft landinga’ za kontejnere’’, rekla je Maja Borčić, komercijalna direktorica tvrtke Rijeka Gateway.
Projekt Rijeka Gateway doveo je do otvaranja 100 radnih mjesta, a očekuje se da će nakon puštanja u pogon terminal ukupno zapošljavati 300 ljudi.
Ljudevit Krpan, profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci, slaže se kako će realizacijom ovog projekta Rijeka postati važna točka, no ukazuje i na to da je važno dostići globalne kapacitete, za što će biti potrebno i otvaranje prema Krku.
“S ovom investicijom postajemo zbilja važna točka u lučko-terminalnoj karti Europe. No da biste postali svjetska luka, morate imati svjetske kapacitete, a to možemo osigurati jedino na Krku’’, napominje Krpan.
Nakon što je raspisan natječaj za izradu idejne dokumentacije za novi krčki most, koji će imati i cestovnu i željezničku komponentu i čija se izgradnja očekuje do kraja ovoga desetljeća, otvoren je put i da se krene u operacionalizaciju kontejnerskog terminala na otoku Krku koji bi trebao imati godišnji kapacitet od 3,2 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU*) i definitivno, što se kapaciteta tiče, staviti Rijeku na mjesto vodeće luke sjevernog Jadrana.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ukazuje na važnost projekta za cijeli lučki i prometni sustav Hrvatske.
Budući Rijeka Gateway kontejnerski terminal je najveći, najvažniji i najsloženiji projekt u našoj povijesti, rekao bih generacijski projekt u riječkoj luci. Kada zbrojimo sve investicije u terminal i prometnu infrastrukturu, od cesta do željezničkog sučelja u luci i oko nje, dolazimo do brojke od oko 600 milijuna eura. Sve to je već danas vidljivo „golim“ okom. U ovoj godini u Rijeci počinje s radom održivi „zeleni“ i tehnološki najnapredniji terminal u ovom dijelu Europe. Bez dileme on će riječkoj luci, riječkom prometnom pravcu i cijelom lučkom i prometnom sustavu Republike Hrvatske donijeti lidersku poziciju u sjevernom Jadranu i široj regiji. Kada smo u studenom 2021. godine potpisali koncesijski ugovor s Rijeka Gateway, rekao sam da je to najveći ugovor u povijesti riječke luke, najveći ugovor po važnosti i po vrijednosti za sve nas – za ovaj Grad, za Lučku upravu Rijeka, riječku luku, riječki prometni pravac i cijeli lučki i prometni sustav Hrvatske.“, izjavio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.
Podsjetimo, Rijeka Gateway (RGW) je tvrtka u vlasništvu APM Terminalsa, odnosno Maersk grupe koji drži 51 posto vlasničkog udjela, i domaće tvrtke ENNA Logic koja drži 49 posto vlasništva.
Tomislav Rosandić, član Uprave RGW-a, tvrdi da Rijeka Gateway ima potencijal postati motor gospodarskog rasta ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji. Omogućit će stvaranje novih opskrbnih lanaca i otvoriti poslovne prilike u mnogim sektorima, od transporta do logistike, pa i trgovine.
“Bolja povezanost srednje Europe zahvaljujući terminalu potaknut će veći robni promet, što će pozitivno utjecati na lokalne proizvođače i izvoznike. Osim toga, projekt će privući međunarodne investicije i povećati atraktivnost regije, što može neizravno utjecati i na turizam jer će poboljšati infrastrukturu i promidžbu regije, a privući će i dodatna ulaganja u sektor proizvodnje, skladištenja i logistike te neizravno osigurati tisuće novih radnih mjesta. Uz izravan utjecaj projekt potiče ulaganja u komplementarnu infrastrukturu, primjerice u osuvremenjenje željeznice, što će bolje povezati Rijeku i Hrvatsku s europskim tržištima.
Terminal donosi i jednu sasvim novu tehnološku dimenziju na ovim prostorima. APM teminals, kao dio Maersk Grupe, koji nadzire bežično povezivanje u više od 70 luka diljem svijeta, testirat će novi operativni model (Managed Service by Hrvatski Telekom) u Rijeci i dodatno migrirati s trenutačne 5G NSA arhitekture na naprednu 5G SA arhitekturu, postajući tako prvi korisnik dediciranog Network Slicea za industrijsku primjenu.
“U Rijeci razvijamo jedan od tehnološki najmodernijih terminala, a od početka projektiranja terminala definirali smo cilj maksimalnog smanjenja utjecaja terminala na okoliš i na lokalnu zajednicu. Terminal u Rijeci će biti jedini terminal u ovom dijelu Europe s daljinski upravljanim dizalicama, gotovo sva oprema bit će električna, a ugrađujemo i vrlo napredne sustave optimizacije energije i ukupnog upravljanja terminalom, izjavio je Peter Corfitsen, predsjednik Uprave Rijeka Gatewaya.
Planovi i želje su – da, kada oba terminala budu u funkciji, Rijeka kontejnerskim prometom premaši i Kopar i Trst.
Naravno, niti u Kopru ne sjedi skrštenih ruku. Građevinska tvrtka Makro 5 povukla je potkraj prošle godine zahtjev Državne revizijske komisije za reviziju javnog ugovora za dogradnju i proširenje kontejnerskog terminala u Luci Kopar. Tako je najveća slovenska luka dobila zeleno svjetlo za realizaciju najveće investicije u posljednjem desetljeću.
Analitičari tvrde kako je Koper još uvijek ispred Rijeke.
“Luka Koper nema toliki potencijal kao luka Rijeka, ali ipak ima promet gotovo tri puta veći od luke Rijeka. Bez obzira na postojeći potencijal, bez rješavanja problema povezanosti i izgradnje kopnenih terminala koji će predstavljati produžetak lučkih aktivnosti na kopnu, a ujedno proširiti gravitacijsko područje luke Rijeka i RH općenito, ostat ćemo samo na potencijalu.”, kaže Tomislav Rožić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Nažalost, investicije su prije svega bile usmjerene na lučku infrastrukturu, dok je dio koji je ključan u funkcioniranju opskrbnog lanca ostao zanemaren.
“Naravno, riječ je o povezivanju luke i njenog zaleđa u kojem intermodalni prijevoz, odnosno željeznica, imaju važnu ulogu. Dodatno, kako bi se luka kvalitetno povezala na ključne prometne pravce i omogućila dostavu tereta krajnjim korisnicima na što brži i kvalitetniji način, potrebna je veza s kopnenim terminalima koji u RH gotovo i ne postoje. Sve ovo predstavlja ograničenje u privlačenju robnih tokova, normalnom funkcioniranju opskrbnog lanca i uspostavi luke Rijeka kao ključnog čvorišta u međunarodnim robnim tokovima.”, dodaje Rožić.
U Luci Koper nadaju se da će proširenjem sjevernog dijela kontejnerskog pristaništa, uz koji bi se dogradio novi objekt, prekrcati i privremeno uskladištiti 1,75 milijuna kontejnera godišnje, što je više od pola milijuna kontejnera više nego što trenutačno mogu primiti. Tom investicijom žele zadržati status najveće kontejnerske luke na Jadranu.
Gradnja će trajati najvjerojatnije do kraja 2027., što prati i dinamiku izgradnje drugog kolosijeka između Divače i Kopra. Za investiciju će se more produbiti na 14,5 metara, pri čemu će se iskopati 68.000 kubika mulja. To će biti ostavljeno na 4 kilometra udaljenoj Bonifiki u Ankari.
Zajednički interes Hrvatske i Slovenije jest da prema Kopru i Rijeci stiže što više tereta, a za ostvarenje tog cilja možda presudna će biti željeznica.
Slovenske željeznice (SŽ) žele postati strateški partner HŽ Carga, potvrdio je početkom veljače predsjednik Uprave SŽ-a Dušan Mes. Njihova tvrtka kćer SŽ EP Logistika trenutačno sudjeluje u procesu pronalaska strateškog partnera koji bi uskoro trebao biti priveden kraju.
“Nadamo se da će to ispasti u našu korist. Mi smo sigurno najprikladniji kandidat”, ocijenio je predsjednik Uprave Slovenskih željeznica Dušan Mes.
Slovenci će u utrci za HŽ Cargo imati četiri ozbiljna konkurenta, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Imena nisu poznata no čini se da će glavni konkurent biti rumunjska Grampet Grupa. Još u lipnju 2023. izabran je konzorcij konzultanata za dubinsko snimanje HŽ Carga i vođenje postupka, ali nije objavljeno tko sve čini taj konzorcij.
Atraktivnost Hrvatske kao željezničkog čvorišta sigurno će rasti pa ne čudi interes za HŽ Cargo. Naime, u reviziji TEN-T pravaca (Transeuropska prometna mreža), Hrvatska je od lani umjesto na dva, a to su Mediteranski i koridor Rajna – Dunav, sada pozicionirana na još dva koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Još bitnije, s novom revizijom su luke Ploče i Split postale osnovne luke europske mreže. To je osnova za daljnji razvoj transporta. Ovdje postoji mogućnost za razvoj svih vrsta transporta, a posebno riječnog i željezničkog u koje će EU najviše ulagati do 2050. godine.
Kad je u veljači 2023. godine Vlada donijela odluku o pokretanju postupka traženja strateškog partnera i osnivanju Povjerenstava za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera društva HŽ Cargo, rečeno je da je taj potez ima za cilj osiguranje dugoročne održivosti poslovanja. Od strateškog partnera se očekuje da poveća tržišni udio HŽ Carga, kao i da sudjeluje u obnovi flote vagona i lokomotiva, uz dokapitalizaciju radi potpore budućem razvoju tvrtke. U floti HŽ Carga je 70 lokomotiva i 3000 zastarjelih vagona pa se teško nosi sa snažnom konkurencijom.
Planovi Slovenskih željeznica su ozbiljni. Kompanija će u sljedećim godinama dobiti 30 novih lokomotiva za teretni promet. Proizvodit će ih Alstom Transportation. Ugovor je, uključujući rezervne dijelove, vrijedan dobrih 152 milijuna eura bez poreza.
Generalni direktor Slovenskih željeznica podsjetio je da ugovor ispunjava jedan od dva strateška cilja partnerstva SŽ-a s češkim EP Logistics Internationalom, s kojim su 2022. godine osnovali zajedničko poduzeće SŽ EP Logistika. Prema Mesovim riječima, Grupa SŽ EP trenutno je jedna od najuspješnijih teretno-prometnih grupacija u ovom dijelu Europe.
Jedan od ciljeva strateškog partnerstva je i obnova voznog parka. Kupnjom 30 novih višesustavnih električnih lokomotiva Traxx 3 MS od Alsoma, tvrtka SŽ-Tovorni promet zamijenit će 38 lokomotiva klase 363, koje su također Alstomove, ali su već stare od 45 do 50 godina. Prema Mesovim riječima, od tih 38 lokomotiva u prosjeku ih je između 15 i 20 stalno u radionicama zbog kvarova. Iako su još uvijek u uporabi, već su odavno prošli svoj vijek trajanja i nisu prilagođeni trenutnom obujmu tereta, jasan je bio direktor SŽ-a.
S ovakvim voznim parkom teretni promet SŽ-a bio bi nekonkurentan, pogotovo kada se otvori drugi kolosijek Koper-Divača.
Drugi cilj partnerstva s EP Logistics International su akvizicije u inozemstvu, podsjetio je Mes. U kratkom roku najavio je rezultate kada je riječ o širenju na tržišta Hrvatske, Italije, Austrije i Srbije, a sve u cilju povezivanja Balkana i zapadne Europe.
Dva strateška cilja žele ostvariti do kraja 2026. Do tada SŽ EP grupa planira uložiti više od 300 milijuna, među kojima je ovaj put i kupnja novih lokomotiva. Prema Mesovim riječima, SŽ-Tovorni promet trenutno, uz spomenute stare Alstomove lokomotive, ima i 32 novije lokomotive tipa 541 njemačkog Siemensa. Ugovor predstavlja najveću nabavu lokomotiva u Sloveniji od 2004. godine, kada je potpisan ugovor za te Siemensove lokomotive.
Zbog trenutnog stanja na prugama, željeznički prijevoznici tereta suočavaju se s velikim izazovima kako prevesti teret u situaciji kada su pruge zatvorene za promet na više pravaca. Takozvani transit time sve je duži, a ključni građevinski projekt za željezničku infrastrukturu, nizinska pruga od Rijeke do Zagreba, još nije niti započet. Istovremeno, velik dio pruga u RH su jednokolosiječne te im je nužna modernizacija.
Osim toga “riječki bazen”, u kojem se nalazi i kontejnerski terminal Rijeka Gateway, lokacija je s najvećom koncentracijom industrije, luka i terminala usko povezanih željeznicom koja prolazi iznimno teškom brdskom prugom s jednim od najvećih uspona na željezničkoj mreži u Europi. Prema najavama iz resornog ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u idućih desetak godina uložit će se 6,2 milijarde eura u željezničku infrastrukturu, a projekti će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.
Na cijelom potezu od državne granice s Mađarskom do Rijeke do 2035. godine izgradit će se dvokolosiječna pruga, planirani kapacitet pruge je od 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje, projekt će koštati oko 2,7 milijarde eura.
Glavni pravac koji povezuje središnju, gorsku i primorsku Hrvatsku, ali i Luku Rijeka sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci, je Državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka. Riječ je o trasi koja je dio V. paneuropskog prometnog koridora, čiji je razvoj prioritet za Hrvatske željeznice i za hrvatsku državu. Odlučeno je da se na cijelom potezu od državne granice s Mađarskom do Rijeke izgradi pruga s dva kolosijeka koja bi teretnim vlakovima omogućila brzinu do 120, a putničkima do 160 kilometara na sat, uz planirani kapacitet nove pruge od 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje. Također, povećala bi se razina sigurnosti i skratilo vrijeme putovanja.
Procjena je da je za realizaciju cjelokupnog projekta nizinske pruge ukupno potrebno oko 2,7 milijardi eura. U HŽ Infrastrukturi kažu kako je zbog izrazite kompleksnosti nizinske pruge u ovome trenutku teško točno odrediti kada će u potpunosti biti završena, ali planirano je da to bude u sljedećih desetak godina.
Još uvijek je poprilično daleko od realizacije snažno infrastrukturno ulaganje u koje se u idućim godinama upuštaju Hrvatske željeznice, a koje ima za cilj konačno ostvariti i nizinsku prugu između Rijeke i Zagreba. Kad (ili ako) se ta pruga realizira, to bi dalo novu dimenziju ambicijama riječke luke za kapacitet od gotovo pet milijuna TEU naspram oko 2,5 milijuna TEU godišnjeg kapaciteta koji bi zajedno imali Trst i Koper. No, dotad ćemo možda morati pričekati čitavo desetljeće….
