Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je u četvrtak da će do kraja iduće ili najkasnije tijekom 2027. biti potpuno završena obnova obiteljskih kuća, a cjelokupnua konstrukcijska obnova do kraja 2030. godine.

“S obzirom da brojni sugrađani nisu imali pravo na obnovu iz različitih razloga, nama je preostalo još oko 7.500 lokacija za dovršiti. Naše razmišljanje da ćemo do kraja iduće ili najkasnije tijekom 2027. potpuno završiti sve obiteljske kuće kojih je planirano oko 800”, rekao je Bačić u Saboru u raspravi o izvješću o obnovi od potresa u prošloj godini u Zagrebu, na Banovini te u Karlovačkoj,  Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Najavio je i da će cjelokupna konstrukcijska obnova zagrebačkog Donjeg grada ili višestambenih zgrada na području Petrinje i Gline završiti do kraja 2030. godine, a planiran iznos cjelokupne obnove je oko 8 milijardi eura.

Iznoseći najnovije podatke Bačić je rekao da je s današnjim danom u procesu obnove na području zagrebačkog i petrinjskog potresa utrošeno 3,8 milijardi eura od čega je 2,2 milijarde eura za obnovu zgrada javne namjene i privatne imovine na području zagrebačkog potresa te 1,6 milijardi eura na području petrinjskog potresa.

Naveo je i da je u ovoj godini za obnovu zgrada javne namjene i privatne imovine planirano dodatno utrošiti 1,3 milijarde eura. Bačić je iznio i podatak da je s 1. lipnja 2025. završeno i 13.372 lokacije od čega se njih 12.636 odnosi na privatne zgrade a 736 projekata odnose se na zgrade javne namjene.

Istaknuo je da je ukupno na području ta dva potresa obnovljeno 50.000 stambenih jedinica privatne imovine. Također, s današnjim danom izgrađeno je 380 obiteljskih kuća, a 274 njih je u postupku gradnje. Uz to, u ovom trenutku je otvoreno i 1886 gradilišta.

Vezano uz obnovu zgrada javne namjene te javnu, komunalnu, prometnu i energetsku infrastrukturu  Bačić je rekao da je na području oba potresa otvoreno 1309 projekata, a s današnjim danom je završeno njih 1119. Upozorio je da obnova nije išla brže zbog nedostatka dovoljne hrvatske građevinske operative.

Oporba: Protraćene prve tri godine obnove

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Iako su tijekom rasprave vladajući i oporba hvalili rad Bačića i ubrzanje obnove u 2024. godini, oporba je upozoravala i da je da su se prve tri godine obnove ‘protratile’ s nesposobnim ministrima.

Sandra Benčić (Klub Možemo) rekla je da pomak koji se dogodio 2024. godine dokazuje da su se prve tri godine obnove nakon potresa protratile s nesposobnim ministrima ali i time što se velikom zahvatu obnove nije pristupilo onako kako se to zahtijevalo jer se radilo o najvećem poduhvatu nakon poslijeratne obnove i ulaska u EU.

Bivša sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (klub SDP-a) kazala je da brojevi iz izvješća o obavljenim obnovama izgledaju odlično, ali kuće i zgrade na području Siska i Petrinje ne korespondiraju s izvješćem. Smatra da je bez usporedivih brojeva s neriješenim postupcima, neizgrađenim kućama i zgradama teško donijeti pravi sud i ocjenu tijeka obnove.

Mostov Nikola Grmoja je tražeći stanku upozorio da je od potresa prošlo pet godina te da mu ljudi sa Banovine pišu  da i dalje žive u kontejnerima, a njihove kuće proglašene za rušenje preko noći postaju useljive. “Ljudi su iscrpljeni, oboljeli i umorni. Zarobljeni u nadi koja ne dolazi. Više nemaju snage ni za ljutnju ni za prosvjede i to odgovara znamo kome”, upozorio je. 

Za razliku od njega HDZ-ova Magdalena Komes rekla je da se bitno smanjio broj ljudi koji žive u kontejnerima podsjetivši i na velike razmjere i štete od potresa.