Gordani Kovačević ove je godine, nakon puna četiri mandata, povjereno vođenje tvrtke Ericsson Nikola Tesla na još pet godina, i ona se tome veseli kao da je jučer, a ne prije 20 godina preuzela čelnu poziciju kompanije u kojoj radi još od 1976. godine.

ENT je lani obilježio 75 godina poslovanja, u toj godini prihod je iznosio je 257,3 milijuna eura i izuzme li se poslovanje odjela vraćenog Hrvatskom telekomu, rasli su 11,4 posto u odnosu na preklani. U razgovoru za PD Code Gordana Kovačević otkriva kako doživljava tehnološku revoluciju, kako to da ima dojam da je promijenila puno kompanija iako je ostala u istoj te što misli o generaciji Z.

Tehnološka revolucija vrti nam društvo kao da je na centrifugi, kako se vi tome prilagođavate?

Kada ste jaka tehnološka kompanija kao mi, onda imate puno znanja i iskustva u ICT-u i njihovu izuzetno brzom razvoju. Još prije 20-30 godina znala sam reći da su procesi promjena prespori jer je tehnologija brža od primjena koje se trebaju dogoditi. Gledamo li unazad, promjene su velike, tehnologija danas može učiniti puno toga, ali da bi ona u punoj mjeri bila korisna, jako su važne pripremne aktivnosti u smislu primjene. U posljednjih 30 godina dobili smo brzi internet, mobilne telekom mreže i rekla bih inovativna platformska rješenja koja nam je donijela peta generacija mobilnih komunikacijskih sustava te sada postoje puno veće mogućnosti primjene proširene stvarnosti, analize velike količine podataka, kreiranja superbrzih mreža i naravno primjene umjetne inteligencije. To morate voljeti i uživati u tome, i onda ćete se sigurno prilagoditi i osjećati dobro. I naravno, stalno usvajati nova znanja i vještine.

Što je sve umjetna inteligencija donijela vašoj industriji?

O umjetnoj inteligenciji u posljednje se vrijeme sve više govori, no ona kao pojam i primjena postoji već dugi niz godina. Mi smo koristili umjetnu inteligenciju, primjerice, kod razvoja softverskih alata za optimizaciju vrlo složenih mobilnih telekomunikacijskih mreža. Umjetnu inteligenciju treba shvatiti kao alat, kao pomagalo koje može dati odlične sugestije za donošenje ključnih strateških odluka, koje u konačnici ipak donosi čovjek. No da bi umjetna inteligencija mogla biti koristan alat, važno je da ima na raspolaganju dovoljnu količinu kvalitetnih podataka jer vam bez toga ni ona ne može puno dati. U budućnosti će umjetna inteligencija moći obavljati puno poslova u financijama, ljudskim resursima, pravnim i administrativnim poslovima, kao pomoć kod dizajniranja softvera i omogućit će s jedne strane smanjivanje troškova obavljanjem repetitivnih poslova, a s druge strane oslobađanje kreativnosti i inovativnosti kao najveće vrijednosti ljudi, na što ćemo se onda moći više fokusirati.

Vidi se da vas to jako veseli, što vas najviše raduje?

Vesele me primjene i kada slušam naše zaposlenike koji govore da je to što radimo korisno. Vesele me vrijednosti koje dajemo kroz tehnologiju za dobrobit društva.

Što je to najkorisnije od svega što radite ili ste napravili?

Imamo puno primjera. Evo, izdvojila bih informatizaciju zdravstva, koju smo započeli prije više od 20 godina, kada je internet bio toliko spor da gotovo nitko nije vjerovao da možemo razviti i realizirati taj sustav na nacionalnoj razini. A da ga nije bilo, u vrijeme pandemije bismo, na primjer, gledali redove ljudi koji čekaju pred ordinacijama umjesto da ono što trebaju dobiju bez čekanja i papira. O brojnim drugim koristima da i ne govorim.

A koliko je tehnologija promijenila ljude otkako radite ovdje, od 1976. godine?

Značajno. Koja god da ste generacija, ne možete opstati na onim znanjima koja ste stekli na fakultetu. Morate stalno učiti i prilagođavati se promjenama, koje su kontinuirane. Gledam li sada generaciju Z, koja je još uvijek u manjem postotku u kompaniji, oni su zaista prva prava digitalna generacija, koja i ne poznaje život kakav je bio prije digitalnih tehnologija. Žive u digitalnom svijetu, imaju virtualne prijatelje, komuniciraju drukčije, i trebali bi naučiti koristiti sadržaje koji su im na raspolaganju na svrhovit način. 

Budući da su rođeni u digitalnom svijetu, jesu li bolji u znanjima i vještinama koje se traže?

Ne mora to biti pravilo da su bolji. Mi se bavimo zahtjevnim projektima digitalnih transformacija za koje su potrebni i znanje i iskustvo, pri čemu mlađi uvijek uče od mentora i u međugeneracijskoj suradnji, u kojoj se i od mlađih može puno naučiti. Stvaramo inovativnu kulturu baziranu na timskom radu koja nas vodi u pozitivnom smjeru.

Spomenuli ste lani da niste spavali zbog problema s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom, koliko često vam se dogodi da ne spavate zbog posla?

Jako sam odgovorna osoba i fokusiram se na posao, a to podrazumijeva da svojim timovima uvijek dajem podršku kada imamo zahtjevne i izazovne periode u nekom projektu. To znači da imam potrebu biti s njima, da se fokusiramo i motiviramo da svu svoju energiju usmjerimo prema rješavanju problema. Važno je da ljudi znaju da smo u svemu zajedno, posebno u najtežim izazovima, kakvih je u posljednjih pet godina bilo mnogo – od pandemije preko gubitka bjeloruskog tržišta zbog sankcija pa do situacije koju navodite. Uvijek sam na prvoj liniji.

CEZIH sada radi dobro?

Radi izvrsno. Prošle godine, zbog procesa migracije, bio je zahtjevan period i vjerujem da nigdje u Europi i šire nećete naći tim koji je uspio paralelno održavati postojeći sustav s nekoliko generacija starim hardverom i softverom te migraciju na novi sustav, a da je 99,57 posto vremena CEZIH uspješno radio. Očekivano je i da se pojave neki problemi. Javnost je bila fokusirana na tih manje od 0,5 posto, što tumačim kao veliku vrijednost tog sustava.

Ovakav projekt moguće je realizirati s izuzetno snažnim timom stručnjaka koji imaju i domenska znanja iz područja zdravstva. Na početku digitalizacije zdravstvenih usluga bilo je otpora promjenama jer su medicinsko osoblje i građani bili naviknuti na drugi način rada i usluga. Veseli nas kada kažu da im je CEZIH potreban, da je koristan i da dobro radi.

Morali ste puno naučiti o zdravstvu?

Da, u jednom periodu zaposlili smo čak dva liječnika jer mislimo da je prije razvoja određenih ICT rješenja važna priprema i razumijevanje problema i izazova te procesa u industriji za koju se radi.

Kako to da ste tako dugo vjerni ENT-u?

Lako. Kada radite u ovoj industriji i volite posao koji radite i okruženi ste stručnim kvalitetnim ljudima, a uz to su promjene u industriji brze, imate osjećaj da ste promijenili nekoliko kompanija. ENT danas nije kompanija kakva je bila prije pet, deset ili petnaest godina. Od razvoja tehnologije, načina rada do kupaca te njihovih zahtjeva i potreba, sve se više puta promijenilo, uz uvijek nove poslovne izazove i mogućnosti, koji iznova motiviraju. Uz to, paralelno s ovim poslom imala sam značajne odgovornosti u globalnom Ericssonu, gdje sam vodila centre izvrsnosti, bila potpredsjednica tržišne jedinice Srednja Europa, vodila centre izvrsnosti u regiji Europa, Srednji istok i Afrika, ali koju god da sam odgovornost imala, smatrala sam da je najbolje mjesto za razvoj centara izvrsnosti i poslovanja tu, u Ericssonu Nikola Tesla.

Je li vam žao što nikad niste preuzeli neku poziciju u Londonu ili Stockholmu?

Nije mi žao. Kada sam vodila EMEA centre izvrsnosti, određeno vrijeme imala sam dva ureda, u Londonu i u Zagrebu. Organizirali smo tri lokacije centara izvrsnosti, u Švedskoj, Italiji i Hrvatskoj. I onda sam rekla neka ured bude u Londonu i u Zagrebu jer moram biti među ljudima i na mjestu gdje je najveći potencijal za značajne iskorake u razvoju ovog novog modela. Jako sam ponosna što sam uvijek vjerovala da se mi u Hrvatskoj trebamo fokusirati na centre izvrsnosti i poslove najveće vrijednosti, i da smo u ovom periodu pod mojim vodstvom tako puno rasli i zapošljavali. Danas na poslovima softver dizajna u ENT Grupi radi više od 1800 stručnjaka, a u centru za rješenja i usluge njih više od 750. U sustavu Ericssona, koji posluje u 180 zemalja, nakon švedskog razvojnog centra u kojem se razvija 5G, najveći centar za razvoj je kod nas, u Hrvatskoj, i to je veliko postignuće. 

Prije 20 godina za Nacional ste rekli da ste dobili knjigu o 250 svojih karakteristika kao osobe, čovjeka i menadžera, što je unutra pisalo?

Uh, bilo je to davno. Bila sam uključena u više programa za razvoj lidera. Ovaj koji spominjete je Executive Leadership program na Columbia Universityju. To je program i proces koji prolaze predstavnici executive leadership tima globalne korporacije koji imaju potencijal za veće odgovornosti. Prije starta programa ocjenjuju vas kolege iz drugih zemalja i vaši peerovi, potom slijedi šestomjesečni trening. Kada završite taj program, ocjenjuju vas voditelji programa, koji prate vaše rezultate kroz definirane projekte, radionice, snalaženje u nepredvidivim situacijama. Između leadershipa koji čovjek postigne i onog vrhunskog leadershipa stoji najtežih pet posto, koje velik broj lidera ne može dosegnuti.

Što treba imati za tih pet posto? 

Morate imati intelektualne kapacitete, motivaciju, biti osoba s integritetom i inspirativni, ali uz to je jako važno imati emocionalnu inteligenciju, biti sposoban, kako znam reći, kombinirati ono što imate u glavi s onim što imate u srcu. To vam onda donosi dobru pretpostavku da možete graditi i voditi kvalitetne timove, a vjerujem da je jedna od mojih jakih osobina emocionalna inteligencija.

Kako vam je pomogla u poslu?

Pomaže u svakodnevnom radu, a osobito u teškim i kriznim situacijama u kojima netko može biti paničar, hijerarhijski menadžer i može izabrati naredbodavni stil rada, ali time nećete puno postići. Nastojim uvijek biti među ljudima i dio tima. U kriznim situacijama stanem na loptu i slušam sudionike, brinem se za ljude i timove. Dobar primjer vam je potres u Zagrebu. U trenutku potresa naš veliki tim radio je na terenu, podsjećam potres se dogodio u vrijeme pandemije, a u telekom mreži zbog potresa je došlo do značajnih poremećaja. U Draškovićevoj je izbio i požar. Zvali su nas naši kupci da pomognemo. I onda stanete. Znate da su vam prioritet život i zdravlje ljudi u kompaniji, ali i da se istovremeno morate odazvati i pomoći drugima te svojim načinom rada i porukama utjecati da vaši ljudi vode brigu o sebi i da pomognu drugima. Našem timu sam poslala poruku da ako itko od njih smatra da se ne može odazvati, neka to slobodno kaže, ali da se kao tim moramo organizirati kako bismo osposobili komunikacijsku mrežu jer o tome ovise životi brojnih ljudi. To je bilo jako dramatično, ljudi su se penjali na stupove, a potresi su ih ljuljali, morali su biti udaljeni jedni od drugih zbog pandemije, a blizu jedni drugima da bi kao tim obavili posao. Nitko iz našeg tima nije odbio posao, a svi su pokazali visoki nivo odgovornosti.

Imam dojam da vam je stabilnost, svojevrsno uzemljenje, velika snaga.

Znam da ne možemo utjecati na ono što se događa izvana, da su to događaji koji nisu pod našom kontrolom. Tako smo npr. zbog rata u Ukrajini i sankcija izgubili značajno bjelorusko tržište. Definirala sam snažan tim za kontinuitet poslovanja, fokusirali smo se na nove poslovne mogućnosti, na ono što možemo promijeniti, ono na što možemo utjecati, i osigurali stabilnost poslovanja. Smirena sam kada su situacije teške i izazovne. Mislim da ne bi bilo dobro da s vrha kompanije širimo paniku. Vjerujem da zaposlenici osjete tu smirenost.

Ima li nešto što vas može izbaciti iz takta?

Iz takta me mogu izbaciti nepravde kao i ljudi na različitim pozicijama koji ne preuzimaju svoje odgovornosti ili za njih nisu sposobni. Iz takta me izbacuju i oni kojima je organizacija pružila sve, a to ne vraćaju i čak su prepreka u nekim procesima. Uvijek podsjećam da će kompanija sve dati za razvoj zaposlenika i kupaca. Dijelimo znanje, imamo ENT Akademiju s izvrsnim programima. Oni koji to ne prepoznaju kao korisno, ne trude se, ne vole posao koji rade i nisu motivirani, trebali bi naći nešto što im više odgovara.

Koji su vam trenutačno najvažniji projekti?

Radimo na brojnim inovativnim projektima. Fokus nam je na infrastrukturnim projektima za naše operatore, poput HT-a i A1, baziranim na najmodernijim tehnologijama i vrhunskim uslugama. Posebno nam je važno zadržati i proširiti rad na najzahtjevnijim i budućnosti usmjerenim poslovima u istraživanju i razvoju za globalnu korporaciju i šire. Usprkos konsolidacijama unutar ICT sektora, bilježimo rast, što otvara prostor za zapošljavanje novih stručnjaka i razvoj novih poslova.

Vrlo smo ponosni što smo prošle godine obilježili 75 godina poslovanja te predstavili novi vizualni identitet. Naš novi logotip je akronim ENT kao Ericsson Nikola Tesla, koji je dodatno oplemenjen i sloganom Enlightening New Technology. Time jasno pokazujemo tko smo danas i kakvi želimo biti u budućnosti, a to je graditi snažno partnerstvo s korporacijom Ericsson, dok istovremeno razvijamo vlastita ICT rješenja za digitalizaciju različitih industrija te javnih usluga i servisa. Time su nam otvorene značajne poslovne mogućnosti u svijetu.

Dosadašnje investicije omogućile su nam osiguranje poslovnih aktivnosti i širenje baze kupaca. U idućem razdoblju očekujemo intenziviranje aktivnosti u području mreža potpore nacionalnoj i javnoj sigurnosti te kritičnoj infrastrukturi, kao i oko implementacije željezničke komunikacijske mreže u Hrvatskoj bazirane na najmodernijim 5G rješenjima, gdje vjerujemo kako će biti prepoznato naše tehnološko liderstvo i iskustvo naših stručnjaka koji kvalitetno pridonose na sličnim rješenjima u drugim zemljama EU. Trenutačno provodimo realizaciju višegodišnjeg ugovora o digitalnoj transformaciji zemljišnih knjiga na Cipru koji je sufinanciran sredstvima EU.  Radimo i na projektu automatizacije prometa u Splitu, gdje se implementira inteligentni transportni sustav, čija se realizacija planira ove godine. Nastavljamo investirati u nove proizvode i rješenja, jer vjerujemo u održiv rast kroz inovacije.

Što je s odnosom s HT-om?

Imamo odlične odnose sa svojim kupcima i sa svima gradimo partnerske odnose. Prema anketama o zadovoljstvu našim uslugama u 2024. godini, zadovoljstvo naših kupaca bilo je veće od 97 posto. S HT-om odlično surađujemo. Radi se o našem strateškom partneru, gdje smo snažno pozicionirani s našim rješenjima i proizvodima najnovijih generacija u mobilnoj telekom mreži.

Ako je vaše pitanje usmjereno na područje upravljanih usluga za HT, evo kratko. Godine 2014. HT je donio odluku o izdvajanju dijela operacija za upravljanje uslugama i mi smo u tom procesu preuzeli te poslove i više od 650 stručnjaka, otvorili novu kompaniju te je integrirali u svoje poslovanje. Transformirali smo organizaciju kako bismo odgovorili na potrebe tržišta i pružali usluge visoke kvalitete. Međutim, koliko god kvalitetni bili, ne možete utjecati na strateške odluke kupaca. HT je odlučio vratiti određene operacije, uključujući i ljude, u svoju nadležnost i tu odluku smo profesionalno realizirali krajem 2023. godine.

To je za rezultat imalo gubitak prihoda između 60 i 80 milijuna eura na godišnjoj bazi, što nije lako nadoknaditi. Ipak, unatoč izazovima, prihod od prodaje u 2024. godini pao je samo 18 posto, no odlaskom ljudi smanjen je i trošak. Ako izuzmemo ovaj utjecaj, zabilježili smo rast od 11,4 posto. Kako bismo diversificirali poslovanje, usmjerili smo se na druga tržišta, uključujući Kosovo.

Na tom tržištu, gdje u operatorskom segmentu u radio i jezgrenom dijelu mreže imamo 100% udjela, završili smo projekt čak šest mjeseci prije nego što je bilo predviđeno ugovorom. Osim toga, u poslovnom segmentu ICT rješenja za digitalne transformacije osigurali smo rast prihoda od 60 posto. Kad sve sagledamo i usporedimo operativnu maržu kao postotak prihoda od prodaje, ona je 2024. bolja nego što je bila u izuzetno dobroj 2023. godini, čime smo jako zadovoljni.

Prošla vam je godina baš bila teška?

Da, bila je zahtjevna godina iz više razloga, fokusirali smo se na pronalaženje novih kupaca i novih poslovnih modela, nosili se s realizacijom izuzetno kompleksnih projekata, provodili digitalnu transformaciju unutar vlastite kompanije, investirali u razvoj novih proizvoda. 

Kakva će biti ova godina?

Bit će zahtjevna, no važno je da smo i ovu godinu snažno startali. Žao nam je što neki ključni projekti koji su trebali biti potpisani u 2024. godini još čekaju potpisivanje, što odgađa početak realizacije, a time i planirani prihod. Riječ je o višegodišnjim projektima čiji prihodi dolaze u fazama. Neki od projekata sufinancirani iz EU fondova isplaćuju se tek na kraju realizacije, stoga nam je važno da ugovori budu potpisani što prije kako bismo osigurali stabilnost prihoda te kvalitetnu i pravodobnu realizaciju. Imamo snažnu poziciju na tržištima na kojima poslujemo, vidimo potencijal za rast na novim tržištima i s novim kupcima te s optimizmom gledamo i na godine koje slijede.

Kako upravljate inflacijom u takvim uvjetima?

Teško. Inflacija i rast troškova života, uz povećanje plaća u državnom sektoru, utječu i na nas. S jedne strane postoji pritisak kupaca da naše usluge budu što povoljnije, dok se s druge strane moramo brinuti o konkurentnosti i zaposlenicima čiji su troškovi života također porasli. Fokusirani smo na zadržavanje najkvalitetnijih ljudi i nastavak ulaganja u strateška znanja i razvoj novih proizvoda jer bez investiranja i novih znanja nema opstanka. Nismo opterećeni velikim profitom – naš su prioritet inovacije, izvrsnost u svemu što radimo, održavanje konkurentnosti te dugoročno osiguranje stabilnog poslovanja.

Kakav je program nagrađivanja?

Uz ugovorne plaće te varijabilni dio plaće koji se dobiva za ostvarenje zacrtanih ciljeva, naši zaposlenici također imaju priliku dobiti dodatne nagrade za inovativnost i kvalitetnu realizaciju projekata prije dogovorenih rokova. Top talentima dodjeljujemo i trezorske dionice na period od dvije do četiri godine, čime ih dodatno nagrađujemo i, sigurna sam, motiviramo. Ovogodišnjom odlukom o dodjeli trezorskih dionica obuhvaćeno je nešto više od 560 naših stručnjaka, kojima će biti dodijeljeno ukupno 19.625 dionica. Posebne pogodnosti dajemo mladim obiteljima, što uključuje značajne naknade za svako novorođeno dijete kao i subvencije za vrtiće. Organizacija broji oko 3000 zaposlenika, od kojih 96 posto ima visoku stručnu spremu, a čak 40 posto čine zaposlenici do 35 godina. Vodimo brigu o potrebama svojih zaposlenika te osiguravamo uvjete za njihov rast i razvoj.

A što je s nagradama timovima?

Na složenim projektima, na kojima tim od više članova radi zajedno, unaprijed definiramo nagradu ovisno o ciljevima i zahtjevnosti projekta te ako projekt bude kvalitetno i prije roka završen, članovi tima dobivaju zasluženu nagradu. I od hackathona očekujemo inovativna rješenja i nagrađujemo kreativnost jer kompanija poput naše ne može opstati bez poticanja i nagrađivanja inovacijskoga kapaciteta.

Spomenuli ste veliko uzbuđenje u kompaniji, o čemu je riječ?

U kompaniji se održava dvodnevni hackathon, natjecanje naših timova na temu primjene umjetne inteligencije za optimiziranje naših procesa i načina rada, kao i ugradnju u proizvode i rješenja za naše kupce. Interes zaposlenika je velik, njih više od 150 radilo je u više od 40 timova u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Puno je tu pozitivne energije, odličnih ideja i rješenja. Predstavljena su brojna inovativna rješenja, uključujući AI asistente koji analiziraju internu bazu znanja iz nestrukturiranih dokumenata te AI agente koji pomažu u upravljanju rizicima prilikom nadgradnje softvera i integracije softverskih komponenti trećih strana (3PP). Tehnički žiri izabrao je pet najboljih, a potom je stručni žiri odabrao tri najbolja, koja smo nagradili. Titulu pobjednika ENT AI Hackathona osvojio je tim iz našeg istraživačko razvojnog centra čije je rješenje primijenjeno u razvoju softvera. Drugo mjesto osvojio je tim iz jedinice za razvoj ICT rješenja za digitalne transformacije, koji je razvio rješenje s primjenom u optimizaciji poslovnih procesa. Treće mjesto pripalo je timu, također iz R&D-a, koji je osmislio AI asistenta za kompanijske informacije. Sada slijedi analiza potencijala za investiranje u razvoj proizvoda, rješenja i poslovnih procesa, a zbog velikog interesa zaposlenika planiramo još jedan hackathon.

Rekli ste da radite 14 sati na dan. Što radite kad ne radite?

Volim pročitati dobru knjigu, provesti vrijeme u prirodi, pogledati filmove o prirodnim ljepotama, povijesti, interesantnim gradovima… Ipak, kako mi najviše nedostaje vrijeme provedeno s obitelji, tijekom vikenda nastojim što više vremena biti s njima, a posebno se družiti i zabaviti s unucima u prirodi, uz pokoji film i crtić. 

Koga bodrite u kazalištu na predstavama 4 sobe? 

Unučicu, a imamo i jednoga glumca početnika, mog unuka, koji je malo ljut jer su djevojčice u većini, ali objasnila sam mu da je to odlično iskustvo. Djeca idu na razne aktivnosti poput crtanja, glume, jezika, sportova…

Koliko se djetinjstvo vaših unuka razlikuje od vašeg?

Jako se razlikuje. U moje vrijeme mama je neko vrijeme bila kod kuće kako bi se brinula o nama. Iako sam plesala balet, svirala klavir i učila strane jezike, današnja djeca imaju puno više mogućnosti za izvanškolske aktivnosti. Dostupnost informacija je nevjerojatna – barataju znanjima koja smo mi tada teško mogli i zamisliti. Ipak, mi smo na drukčiji način uživali u djetinjstvu, puno smo vremena provodili vani i gradili prijateljstva koja i danas traju.

Kakve su predispozicije današnje djece za leadership?

Školski programi se mijenjaju, no još ima područja za unaprjeđenje. Primjerice, u Švedskoj djeca sjede u krugu i rade u timovima, što potiče kreativnost i inovativnost djece već u ranim godinama. Vidim da se to i kod nas mijenja i da ne sjede uvijek jedni iza drugih tako da jedni drugima gledaju u leđa, kao neke prethodne generacije. Djecu trebamo usmjeravati tako da dođe do izražaja njihov puni potencijal, da uživaju u onom što rade i da se razvijaju u području koje vole, a prije svega da budu kvalitetni i dobri ljudi jer bez toga nema istinskog leadershipa.

Što mislite o Elonu Musku?

Teško je dati mišljenje o nekome koga ne poznajete, stoga mogu govoriti samo o vanjskom dojmu. Izgleda da ima inovacijski potencijal, no šteta je što ga uvijek ne usmjerava na stvaranje novih vrijednosti. Intelektualno ima kapaciteta, ali kako mi se čini, nedostaje mu emocionalna inteligencija.

Kako vidite budućnost Hrvatske u poslovnom smislu?

Hrvatsku uvijek gledam s optimizmom. Zbog svojih brojnih prednosti – geografskog položaja, prometne povezanosti s ostatkom kontinenta, prirodnih ljepota, visoke razine sigurnosti… atraktivna je destinacija za život i poslovanje. Iako je turizam važan, trebamo nastaviti razvijati nove tehnologije i industrije budućnosti. ENT stručnjaci rade iz Hrvatske na poslovima za globalne kompanije poput SoftBanka, AT&T-a i Telenora te dokazuju da i mala Hrvatska može biti lider u inovacijama.

Ima li više žena u ICT-u danas nego kada ste vi studirali?

Da, ima puno više, no i dalje nedovoljno. Trenutačno u našoj kompaniji imamo 29 posto žena, što je značajno za STEM područje, ali bilo bi dobro da ih bude i više jer je ICT izuzetno zanimljiva, dinamična i inovativna industrija.

Kakvu ulogu očekujete od filozofa i sociologa u tehnološkim promjenama?

Društvene znanosti, poput sociologije i filozofije, zasigurno pridonose oblikovanju digitalne transformacije društva. Pomažu nam u razumijevanju etičkih pitanja, obrazaca ponašanja na društvenim mrežama i utjecaja tehnologije na komunikaciju. Moramo uključiti te struke kako bismo osigurali održiv i etički prihvatljiv tehnološki napredak.