Žito Grupa, vodeća poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji, spremna je za izlazak na burzu, a kroz mogući IPO, koji bi se uskoro mogao i dogoditi vlasnik tvrtke Marko Pipunić, želi pronaći nova sredstva za daljnji razvoj kompanije, ali i krenuti i u nove potencijalne akvizicije u Hrvatskoj i regiji. Marko Pipunić već 35 godina razvija kompanije kroz vlastiti, a sad se pokazuje i vrlo uspješan poslovni model, zasnovan na načelima vertikalne integracije kojim se povezuju proizvodni procesi i osigurava sljedivost, odnosno kroz praćenje i kontrolu čitave proizvodnje, kako bi se osigurala visoka kvaliteta gotovih proizvoda.
I to je možda i jedan od najvećih i ključnih aduta ove slavonske agrobiznis tvrtke, koji tako sigurno može privući potencijalne financijske ulagače. U trenutku kada hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane pokazuju sve svoje slabosti, nisku produktivnost i konkurentnost, što se ogleda u ogromnom uvozu i padu domaće proizvodnje, kompanije poput Žito Grupe svijetli su primjeri koji pokazuju da se u poljoprivredi ipak može biti uspješan i profitabilan. I da se kroz takav razvojni poslovni model Hrvatska može nositi s europskim i svjetskim konkurentima.
Investiranje u proizvodnju
Ne treba reći kako su ulagači na svjetskim burzama proteklih godina, a posebice od početka Covid-19 krize i rata u Ukrajini, kada su prekidi lanaca opskrbe pokazali koliko je hrana važna i postaje moderno oružje, ogroman novac investirali upravo u proizvodnju hrane. Tako da se, ako i kada Žito krene na burzu, može očekivati veliki interes domaćih, ali i stranih ulagača. Da je Žito Grupa nakon 35 godina konsolidacije i sređivanja svog poslovanja spremna na novu fazu razvoja dokazuju i brojke o poslovanju koje je nedavno vlasnik objavio medijima.
Impresivni su podaci da je u razvoj poslovanja u Slavoniji Žito Grupa u posljednjih devet godina uložila više od 200 milijuna eura, dok je u planu i novi investicijski ciklus vrijedan 105 milijuna eura. Žito Grupa je danas zasigurno vodeća poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji, koja zapošljava 1200 zaposlenika, te je tehnološki lider s visoko automatiziranom proizvodnjom, i suradnjom s ogromnim brojem kooperanata – njih čak 3000.
A upravo se kooperacija, posljednjih godina, pokazala kao najsigurniji model za ogroman broj malih usitnjenih poljoprivrednika jer kroz nju dobivaju siguran otkup, stabilno tržište i prihode te ne lutaju na tržištu sami nego uz potporu snažne kompanije mogu planirati svoje poslovanje. Žito svojim partnerima, u trgovini i kooperaciji, osigurava sjeme, zaštitu, gnojivo i financijsku podršku, a ujedno je i najveći otkupljivač uljarica i žitarica – dvije trećine sami prerađuju, dok ostatak prodaju.
Tvrtka upravlja s ukupno 17.800 hektara obradivih površina, što je čini jednim od najvećih obrađivača poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, dok sa spomenutim brojem kooperanata obrađuje dodatnih 60.000 hektara.
Prema riječima vlasnika i predsjednika Uprave tvrtke Marka Pipunića, Žito obrađuje 17.800 hektara oranica. Proizvede više od 300.000 tona ratarskih kultura žitarica, uljarica i industrijskog bilja godišnje, a vrši i otkup ratarskih kultura s oko 60.000 hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu kooperanata. Uz uzgoj 6700 krmača i čak 175 tisuća tovljenika, te novih 25.200 komada koje se očekuju na tek otvorenoj desetoj farmi, tu je 5000 tovne junadi godišnje, više od 20 milijuna litara mlijeka na tri farme, dok su sa 130 milijuna jaja tržišni lider s dvjema farmama koka nesilica. Na domaćem tržištu, grupa je lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja. Isto tako, njihova Tvornica ulja u Čepinu, koju su kupili kada je bila pred stečajem, prerađuje 150 tisuća tona uljarica godišnje i s 95 posto je lider prerade ulja u Hrvatskoj. Tu je i tvornica stočne hrane, proizvodnja energije kroz bioplinska postrojenja te sunčane elektrane.
Mesna industrija Dobro također je hrabar iskorak, a najčešće pitanje je prilikom otvaranja ove tvornice bilo je da li je moguće pršut raditi u Slavoniji i je li to možda promašena investicija. No, danas tvornica Dobro, u četiri visokotehnološka pogona za proizvodnju, pakiranje i narezivanje proizvodi čak 150.000 komada pršuta godišnje, te 2650 trajnih salama. Većina proizvoda iz ovog segmenta plasira se pod brendom Dobro za tržište Hrvatske, BiH, Crne Gore i Slovenije, i pod brandom Adria D’Oro na inozemna tržišta poput Austrije, Njemačke i ostale europske zemlje.
“Uspjeli smo postati najprodavaniji na policama brojnih trgovačkih lanaca nakon pet godina prodaje. To je poruka da se ne treba odustati ako vam netko kaže “što će to tu”. To je promijenjena slika Slavonije da više nismo fiš, čobanac i komarac, već imamo proizvod kojim konkuriramo Talijanima i Španjolcima. Jedne godine smo prodali 40 tisuća pršuta u regiji Parma”, pohvalio se Pipunić.
Pipunić je posebno ponosan na Slavoniju i to što njegova tvrtka aktivno stvara uvjete za rast i razvoj cijele regije i povratak mladih u Slavoniju, a posebno jer to radi upravo kroz četiri zaokružene ključne djelatnosti i to ratarstvo, stočarstvo, industriju, trgovinu i kooperante. Da je spreman i na nove izazove, potvrđuje i to što je u 2024. godini tvrtka iskoračila i u turističku djelatnost. Otvaranjem hotela Materra u Čepinu pokraj Osijeka, koji predstavlja jedinstvenu turističku ponudu u regiji Slavonije, Žito još jednom pokazuje da su čuda moguća i da takav koncept hotelske ponude može opstati i biti uspješan i u Slavoniji, a ne samo, kako se često misli, na Jadranu.
Rekordna EBIDTA
Ono što će potencijalne investitore možda i najviše zanimati, kada budu razmatrali ulaganje u tvrtku su financijski pokazatelji. Tako je u 2024. godini, Žito grupa ostvarila prihode od 335 milijuna eura. Ostvarena je rekordna normalizirana EBITDA od 66,3 milijuna eura, što je u odnosu na 2023. rast od 7,5 posto. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija).
U strukturi konsolidiranih prihoda ratarstvo doprinosi 10 posto, stočarstvo 28 posto, industrija 35 posto, trgovina i kooperanti 23 posto, te ostalo tri posto. U strukturi EBITDA-e ključni poslovni segmenti čine: Ratarstvo 19 posto, Stočarstvo 42 posto, Industrija 23 posto, Trgovina i kooperanti 12 posto. Sve ove brojke pokazuju kako Žito Grupa ima ključan značaj za razvoj regije Slavonije. U razdoblju od 2016. do 2024. grupa je investirala više od 200 milijuna eura u različite projekte u Slavoniji. Samo su u posljednje tri godine završene investicije ukupne vrijednosti od oko 45 milijuna eura, od čega se ističu već spomenuti Hotel Materra u Čepinu, kategorizacije 4* sa 61 sobom i smještajnog kapaciteta 124 osobe u što je uloženo 22,7 milijuna eura. U svinjogojsku farmu Klisa, opremljenu najmodernijom tehnologijom video nadzora, sustavom automatskog hranjenja i ventilacije, investirano je sedam milijuna eura.
U cilju novog ciklusa razvoja, grupa planira i dalje investicije u sve svoje poslovne segmente. Najavljen je novi investicijski ciklus od oko 105 milijuna eura. Među planiranim projektima su ulaganja u projekte navodnjavanja ratarskih površina, mehanizaciju, izgradnju nove tvornice stočne hrane, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih svinjogojskih farmi, ulaganja u visoke standarde dobrobiti životinja, obnovljive izvore energije (solarne panele i baterijske sustave), povećanje proizvodnih kapaciteta u mesnoj industriji i proizvodnji ulja te širenje silosnih kapaciteta.
Najviše novca, čak 31 milijun eura planira se ulagati u rekonstrukciju i izgradnju farmi. Investicijom u svinjogojstvu godišnja proizvodnja bi porasla sa sadašnjih 175 tisuća na 265 tisuća tovljenika, a uz pozitivan utjecaj na poslovanje Žito Grupe, navedeno bi povećalo i samodostatnost Hrvatske u tom segmentu. Žito je inače sa deset farmi, trenutačno drugi po veličini proizvođač svinja u Hrvatskoj.
Ulaganje u navodnjavanje
Značajna su ulaganja planirana i u mesnu industriju Dobro. Snažna potražnja na tržištu ukazuje na velik daljnji potencijal za rast, a kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, planiraju se investicije u proširenje pršutane te ulaganje u novu liniju za narezivanje i pakiranje, te će se godišnja proizvodnja povećati s 150 tisuća komada na 230 tisuća komada pršuta godišnje. Ta se investicija procjenjuje na devet milijuna eura.
Iako su i sve druge najavljene investicije važne, možda je najvažnije ulaganje u navodnjavanje i pametnu i preciznu poljoprivredu, koje postaje nužnost zbog klimatskih promjena. Tako se radi smanjenja rizika od vremenskih nepogoda te stvaranja potencijala za dvije žetve godišnje, planira navodnjavati dodatnih 2700 hektara, a cilj je povećanje prinosa kultura te smanjenje gubitka u sušnim godinama. Procjena vrijednosti ove investicije je oko deset milijuna eura, dok se u segmentu ratarstva planira uložiti dodatnih deset milijuna eura u najsuvremeniju pametnu poljoprivrednu mehanizaciju.
Pipunić nije razočaran što nije uspio kupiti poljoprivredni biznis Fortenova grupe, iako bi Belje, Vupik i PIK Vinkovci imali snažan i ogroman sinergijski učinak na razvoj Žita. Ali zato budućnosti tvrtke vidi u mogućim akvizicijama u drugim zemljama EU.
“Kao grupa smo spremni i financijski i kadrovski akvizirati tvrtku naše veličine. U agrobiznisu u EU zadnjih godina su puno novca ulagali investicijski fondovi, koji su skloni da nakon konsolidacije poslovanja tvrtke prodaju dalje. I tu je potencijalno naša šansa za ulazak na tržište EU i regije”, kaže Pipunić.
