U prvom istraživanju o premium turizmu u Hrvatskoj, naručitelja Sektora za turizam HGK u okviru platforme “Stories”, na pitanja su odgovarali eminentni međunarodni profesionalci.

Što je četrdesetak menadžera svjetskih hotelskih lanaca, osnivača i direktora globalnih konzultantskih tvrtki u turizmu te čelnika agencija specijaliziranih za premium i luksuzni turizam iz 16 zemalja Europe, Amerike i Bliskog istoka reklo o percepciji Hrvatske i odabranih mediteranskih zemalja kao premium destinacijama i koji su zaključci fokus grupa o ovom segmentu domaćeg turizma, otkriva autorica istraživanja dr. sc. Sanja Čižmar, direktorica konzultantske tvrtke 505 savjetovanje.

Hrvatska teži biti premium turistička destinacija, a čak i dio domaćina to često poistovjećuje s luksuzom, ali jedno ne mora nužno značiti drugo, zar ne?
Premium nije isto što i luksuzni turizam. Premium turizam prije svega osigurava jedinstven i pamtljiv doživljaj, gostima nudi emocionalnu povezanost s uslugom, a nije nužno da to bude u vrlo skupim objektima. Usluga mora biti posebna. Često ističem, npr. poznato portugalsko lokalno jelo, grilane “sardinhas” to jest sardele, čija porcija u malim ambijentalnim gostionicama košta do 15 eura.

No, dobro su brendirane i globalno poznate, a ugođaj tih gostionica vraća nas u 70-te godine pa se možemo emotivno povezati i doživjeti nešto autohtono. S obzirom na to da Hrvatska ima izrazite potencijale u gastronomiji, ništa nam ne stoji na putu da izgradimo globalne brendove od nekih naših autohtonih jela. S druge strane, primjerice putovanje jedrenjakom uzduž Jadrana, koje ima višu cijenu, ubraja se također u premium turizam jer je ploviti našim morem istinsko i nezaboravno iskustvo.

Europljani zasad tek djelomično Hrvatsku doživljavaju kao premium destinaciju, koliko će trebati da naša zemlja u općoj percepciji dosegne taj rang?
Sudionici istraživanja bili su jedinstveni u ocjeni da je Hrvatska “zvijezda u usponu” u segmentu premium turizma. Naravno, Hrvatska je prije svega međunarodno poznata kao destinacija naročito ljetnog turizma, sunca i mora. No, sada predstoji sličan put razvoja u premium segmentu.

Trenutačno se Hrvatska može pohvaliti s dvadesetak posto hotela premium kategorije, ali tek 15 posto obiteljskog smještaja, hoće li projekt brendiranja ‘Vaš domaćin’ ubrzati dizanje kvalitete cimerfraja?
Nama je u objektima kratkoročnog najma za turiste prije svega nužna selekcija, budući da je ova ponuda vrlo fragmentirana i različita što se tiče standarda kvalitete. Tržište će po principu vrijednosti za novac izvršiti selekciju, no svakako je pozitivno da lokalni domaćini dobiju posebnu oznaku i da se na tim osnovama brendiraju. To se u uklapa u segment premium turizma jer lokalni domaćini su oni koji gostima pružaju uvid u autohtonu kulturu i stil života.

Trebaju li svi u turizmu težiti da postanu premium?
Ne mogu svi postati premium jer nemaju resurse, odgovarajuću kvalitetu i jedinstvenost ponude. No, treba težiti jačanju kvalitetnijih oblika turizma.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lani je od premium turizma uprihođeno oko 10 posto ukupnih turističkih prihoda, kakva je perspektiva?
Cilj je postupno, na srednji rok, doći do 20 posto ukupnih turističkih prihoda u premium segmentu, čime bi se približili prosječnom svjetskom udjelu od 20 do 25 posto premium ponude. Put razvoja neće biti lak jer i druge mediteranske destinacije rade s istim ciljem. Trebamo pokazati da smo različiti, da osiguravamo poseban doživljaj. Resurse imamo, posebice prirodne i kulturne. Ipak, nedostaje nam boutique hotela, hotela s međunarodnim premium brendovima, restorana s autohtonim jelima, spa i wellnessa koji mogu privući goste izvan ljetne sezone… Promocija i brending u tom smjeru su izuzetno važni.

Postkorona razdoblje obilježila su poskupljenja, a uz premium idu više cijene na što su potrošači osjetljivi, ima li prostora za daljnje dizanje cijena?
U premium segmentu viša cijena nije odlučujući faktor koji će odbiti goste, tu je presudan faktor odabira jedinstvenost ponude i dodana vrijednost koju gost osjeća. Za hrvatski je turizam mnogo veći izazov općeniti rast cijena koji smanjuje vrijednost za novac. Ne ide nam u prilog što se u međunarodnim medijima spominjemo kao skupa destinacija.

Ove su godine, koliko se može čuti, jadranska poskupljenja manje-više zaustavljena, kakvu sezonu očekujete?
Bit će još više “last minute” rezervacija iako za sada nema velikih turbulencija, s fleksibilnim rokovima otkazivanja koji su nakon Covid krize postali standard, sigurnost u rezultat ne postoji. Što se tiče prihoda, s obzirom na jačanje konkurencije ove se godine u Hrvatskoj očekuje manji rast, minimalno iznad razine stope inflacije.