Nakon nekoliko ljeta u kojima su cijene privatnog smještaja znale rasti i do 15 posto godišnje, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) Barbara Marković očekuje kako ove turističke sezone neće biti značajnijeg podizanja cijena, no zabrinjava što je izvanpansionska ponuda u našoj zemlji i dalje prilično skupa.

“S obzirom na količinu i različite kvalitete obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, nama je najmanji problem sniziti cijenu ili je držati stabilnom. Uočavam da su cijene jednake kao i prošle godine. Rijetko tko se usudio podizati cijene, ne samo radi troškova, nego cjelokupne situacije. U ovom trenu se moramo boriti za svakog gosta. Hrvatska je prepoznata turistička destinacija, ali cjenovna politika nam ne smije biti prepreka”, izjavila je Marković.

Brendiranje kvalitete
Direktor Awazea za južnu Europu Josip Stulić napomenuo je kako su oni svojim partnerima iznajmljivačima još krajem prošle godine sugerirali korekcije cijena kako bi bili konkurentniji i zanimljiviji tržištu, no Marković kaže da vanjski utjecaji nemaju toliku snagu na konačni iznos.

“Kad je riječ o vanjskim agencijama i platformama, privatni smještaj ne osjeća njihov pritisak da smanji cijene jer postoji raspon od najjeftinijih do najskupljih opcija. Ako je cijena opravdana vrijednošću, ništa nije preskupo. Uvijek imate gosta koji će platiti takvu cijenu ako dobije ono što želi. To i je naš cilj, brendirati podignutu kvalitetu obiteljskog smještaja jer nam je to najjači adut u sezoni. Kuće za odmor u Istri i Dalmatinskoj zagori prvi su se put popunile još u travnju i obično se zadnje prazne. Kod apartmana mnogo je češće da se bukiraju ‘last minute’. Očekujem da će tako biti i ove sezone”, izjavila je Marković.

Problem visokih cijena smještaja i izvanpansionske ponude ohladio je ipak dio gostiju, i to ne samo kad je u pitanju Lijepa naša. Prema izvještaju Europske komisije za putovanja, interes Europljana za odmorom na Mediteranu pao je osam posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2024. godinu, hoteli i sličan smještaj u Hrvatskoj raspolažu s oko 14,6 posto ukupnih smještajnih kapaciteta. U kategoriji obiteljskog smještaja, koji uključuje apartmane i sobe u domaćinstvima, dostupno je oko 492.715 kreveta, što je više od pola ukupnih turističkih kreveta u zemlji.

“Iznajmljivači se ne boje samo smanjenog bookinga, nego i velike domaće konkurencije. To je zapravo ključni problem, jedni drugima najveća smo konkurencija, a ne druge mediteranske zemlje”, tvrdi Marković.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Takva neravnoteža u strukturi smještaja dodatno pojačava pritisak na privatne iznajmljivače. Predsezona ove godine na svim turističkim poljima bila je odlična, potpomognuta Uskrsom koji se slavio u travnju. “Ove bismo godine trebali bilježiti povećanje broja gostiju iz Francuske i Švicarske u srednjoj Dalmaciji, u Istri su to tradicionalno Slovenci i Austrijanci, a na Makarskoj rivijeri dominiraju gosti iz Poljske”, navodi Marković.

Optimističan i ministar
Unatoč globalnim i ekonomski neizvjesnostima, optimističan je i ministar turizma Tonči Glavina koji je nedavno naglasio rekordne brojke u predsezoni. Do 1. svibnja Hrvatska je ostvarila 2,4 milijuna dolazaka i 6,7 milijuna noćenja, odnosno tri posto više dolazaka i četiri posto više noćenja nego prošle godine u istom razdoblju.

“Svi ti pokazatelji u skladu su i s najnovijim istraživanjem Europske turističke komisije, gdje je Hrvatska i dalje čvrsto pozicionirana u Top 10 najpoželjnijih destinacija, dok se za Poljake i Austrijance nalazi u Top 5 destinacija gdje će putovati ovo proljeće i ljeto”, rekao je resorni ministar.

No, najveći izazov, upozoravaju mnogi, visoke su cijene u restoranima i kafićima. Za naš dio kolača na Mediteranu moramo se boriti i u izvanpasionskoj ponudi, ne samo privatnim smještajem.

“Možemo napraviti najbolji posao, a onda gosti budu razočarani restoranima ili nekom turom te opet pada ugled destinacije. Izvanpansionska ponuda mora se stabilizirati, zajedno moramo raditi na tome jer svi ovisimo jedni o drugima. Često kažem iznajmljivačima da gostu preporuče restoran koji radi cijelu godinu. Restorani koji rade kvartalno žele maksimalno zaraditi i mislim da nam je to najveći problem”, zaključuje Marković.