HISPACE, hrvatski svemirski hub, organizirao je dosad najveći svemirski program u Hrvatskoj. Održan pod nazivom “Say HI to SPACE” u sklopu SFeraKona 2025, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i Grada Zagreba, program je kroz tri dana u metropoli okupio 820 posjetitelja i nekoliko puta ispunio do posljednjeg mjesta drugu najveću dvoranu konvencije.

SFeraKon je najveća i najstarija konvencija znanstvene fantastike u jugoistočnoj Europi, koja ove godine bilježi više od 4000 posjetitelja. Organizirana od udruge SFera, ova konvencija okuplja entuzijaste iz područja znanstvene fantastike, književnosti, umjetnosti, računalnih igara, filmova, glazbe, cosplayja – i tradicionalno – znanosti, s posebnim fokusom na svemir.

HISPACE-ov track “Say HI to SPACE” istaknuo je znanstvenu komponentu festivala, s 16 predavanja i 142 pitanja publike brojnim gostima i jakim domaćim predstavnicima iz područja svemirske tehnologije, znanosti, ekologije, prava i umjetnosti.

Domaći graditelji svemirske budućnosti

Dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik s Harvarda i suradnik NASA-e i ESA-e, govorio je o tome kako se svemir koristi kao ekstremno okruženje za proučavanje čovjeka.

“Ulaganja u znanost vraćaju se peterostruko i to je posebno važno istaknuti danas kad se cijeli svemirski sektor užurbano mijenja. Projekti na kojima radim za NASA-u, koji uključuju astronaute, ali i profesionalce na Zemlji koji rade u ekstremnim uvjetima, doveli su do spoznaje i razumijevanja kako liječiti bolesti od kojih pate brojni pacijenti na Zemlji, poput karcinoma, moždanih udara, bolesti imunološkog sustava te psihijatrijskih poremećaja poput depresije i anksioznosti”, kaže Ivković.

Ante Medić, suosnivač i direktor Pulsar Labsa, čija se tvrtka može pohvaliti da ima prvi “flight heritage” za hardver proizveden u Hrvatskoj, predstavio je prvi domaći električni pogon za satelite. Riječ je o motoru koji ionizira plin u gornjim slojevima atmosfere i tako ubrzava satelite bez korištenja dodatnog goriva.

“Naš motor ionizira atome plina koji postoje u nižim orbitama i zatim ih izbacuje iz zavojnice, stvarajući pogon koji možemo kontrolirati. Time postižemo dulji životni vijek satelita i veću fleksibilnost misije, a cijeli projekt radimo u suradnji sa španjolskim partnerom s obzirom da Hrvatska još nije punopravna članica ESA-e”, kaže Medić.

Nove dionice

Tri ključna pitanja koja svaki investitor treba postaviti prije ulaganja 

promo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Ivan Levak, dizajner i istraživač, govorio je o tome kako dizajn i umjetnost pomažu stvaranju infrastrukture za život u svemiru na temelju projekta koji je radio u jednoj umjetničkoj koloniji u Berlinu, a koja je na tom projektu radila zajedno s MIT-om.

“Dizajnirati za svemir znači dizajnirati za preživljavanje – ali i za ljudskost. U suradnji s umjetnicima i znanstvenicima radio sam na strukturama koje omogućuju boravak, rast i rad u uvjetima izvan Zemlje”, kaže Levak, koji je prikazao instalaciju koju su premijerno predstavili u Parizu.

Marko Brkljačić, suosnivač startupa NUOTWO, predstavio je NUOTWO panele koji čiste zrak i proizvode kisik putem zaštićenog procesa, i koji uskoro ulaze u fazu terenskog testiranja. Riječ je o rješenju za koje budućnost vidi i u svemiru, primjerice u habitatima na Mjesecu i Marsu.

“NUOTWO paneli su dimenzijama kompaktni, oblikom prilagodljivi, a korištenjem zaštićenog procesa izdvajaju CO₂ iz prostorije i pretvaraju ga u kisik. U radu troše minimalno struje, a uz CO2 uklanjaju i viruse, bakterije, pelud, prašinu… Kolokvijalno, NUOTWO panel je kao ‘stablo na struju’ jer konstantno obnavlja zrak  – što ga čini idealnim za ograničene zatvorene prostore kao što su svemirske postaje i baze”, kaže Brkljačić.

Matea Sučić, voditeljica zagrebačkog House of Blockchain i operativna direktorica jednog od najuspješnijih hrvatskih blockchain startupa Calimero Networka, govorila je o viziji budućeg svemirskog financijskog sustava, jer u svemiru fizički novac nema smisla.

“Niti jedan postojeći, a ni budući sustav upravljanja digitalnom imovinom koji razvijaju države ne čuva adekvatno prava građana-pojedinaca na njihovu imovinu u svemirskim uvjetima. A blockchain kao tehnologija omogućuje upravo to. Omogućuje lokaliziran, transparentan i decentraliziran sustav koji može spriječiti scenarije u kojima netko ostaje bez osnovnih resursa na Mjesecu ili Marsu, poput kisika”, kaže Sučić.

Mario Špadina, direktor SeaCrasa i član Upravnog odbora Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) pokazao je kako se svemirske tehnologije već koriste na Zemlji za zaštitu okoliša, a kao dobar primjer istaknuo je luku Gaženicu u Zadru te primjere iz Istre.

“Satelitske snimke koristimo za analizu zagađenja, migracije otpada i prirodne fenomene – poput cvjetanja mora na Jadranu, koje je u velikoj mjeri posljedica urbanizacije i intenzivne poljoprivrede na sjeveru Italije. Takvi podaci mogu pomoći i lokalnim samoupravama u predviđanju aktivnosti u marinama. Na taj smo način pratili najveće zagađanje Jadrana dosad, zbog prirodne katastrofe u gornjem toku Neretve u BiH, a i manje događaje, poput nesreće u luci Hvar ove godine”, kaže Špadina.

Igor Bobek, vlasnik i direktor Avisa Spacea, prvi Zemljanin koji je testirao mogućnost otvaranja tvrtke na Mjesecu i prvi Hrvat koji se uključio u biznis svemirskog turizma, objasnio je da svemir skriva brojne pravne izazove, ali i prilike.

“Svemir vam nije nedostižan iz Hrvatske ako razmišljate izvan okvira. AVISA Space pronašla je način kako osnovati tvrtku na Mjesecu. Kroz partnerstvo s Copernic Spaceom na prvoj privatnoj sondi u povijesti koja se spustila na Mjesec, poslali smo naš digitalni sadržaj. Ovaj eksperiment može biti temelj buduće ekonomije u svemiru, ali i važan korak u razvoju svemirskog prava”, kaže Bobek.

Luka Nuić, direktor Nucleus Aerospacea, koji je kao srednjoškolac si zacrtao da će jednog dana imati raketni startup, govorio je o borbi za pravo na lansiranje svemirskih raketa iz Hrvatske.

“Budući da hrvatski zakoni tretiraju raketne motore na čvrsto gorivo gotovo kao izradu eksplozivnih naprava, morali smo doslovno krčiti put kroz birokraciju i graditi transparentan odnos s državnim institucijama, kako bismo ih upoznali s prirodom našeg rada i planovima. Drago mi je što danas postoji određeno razumijevanje i volja da se podrži razvoj svemirske industrije. Zahvaljujući i angažmanu Nucleus Aerospacea, vremenski period za ishođenje dozvola sada je nešto kraći – što, iako mali, ipak predstavlja važan korak naprijed u tom segmentu,” ističe Nuić.

Damir Firšt, stručnjak za AI i suosnivač i suvlasnik nekoliko startupa, govorio je o tome kako su AI tehnologije bile su ključne za svemirske misije još od samih početaka, a danas kroz nove sustave samo dobivaju na važnosti.

“Na Međunarodnoj svemirskoj postaji već postoje mali plutajući roboti koji koriste AI za prepoznavanje govora, raspoloženja i snalaženje u prostoru. AI je prisutan u svemiru u gotovo svim funkcijama – od upravljanja sustavima do tehničke i emotivne podrške astronautima. Jedan od sljedećih koraka su svemirski dronovi, letjelice koje će moći donositi samostalne odluke bez komunikacije sa Zemljom. Takav AI je ključan za novi svemirski ekosustav koji će služiti da podrži život ljudi izvan naše matične planete, jer osiguravamo preživljavanje u uvjetima gdje nema prostora za pogrešku”, kaže Firšt.

Zvonimir Drvar, viši kustos i voditelj Planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, govorio je o jednoj od najvećih znanstvenih zagonetki današnjice – tamnoj materiji i tamnoj energiji.

“Naše Sunce, poput Zemlje koja kruži oko njega, samo je jedna od mnogih zvijezda koje putuju oko središta Mliječne staze. No galaksiju ne čine samo zvijezde – ona skriva i mnogo više. Tu su oblaci hladnog vodika, međuzvjezdana tvar i… nešto nevidljivo, ali masivno – tamna materija. Još zagonetnija je tamna energija, koja čini najveći dio svemira”, kaže Drvar, istaknuvši, koliko zapravo još ne znamo o svemiru.

Što slijedi u Hrvatskoj

Osnivači HISPACE-a – Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radetić, Jakov Čudina i Bernard Ivezić, koji su se upoznali kao volonteri na projektu prvog hrvatskog satelita CroCube, navode da do kraja godine planiraju još jednu svemirsku konferenciju, fokusiranu na profesionalce, projekte i strateške teme razvoja svemirskog sektora u Hrvatskoj.

“Say HI to SPACE” bio je treći projekt HISPACE-a od njegovog službenog pokretanja u veljači 2025. godine. Prvi je održan u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla, gdje je najveći domaći stručnjak za izradu malih satelita, Matija Makoter, govorio o poboljšanju proizvodnje malih satelita – temi na kojoj je obranio i diplomski rad na Sveučilištu u Zagrebu.

Drugi meetup HISPACE je organizirao u partnerstvu s Pomorskim fakultetom u Splitu, pod nazivom “Splićani u svemiru – ‘Tko uspije u Splitu, može i u svemiru’”, s temama o pomorskoj i svemirskoj navigaciji. Profesor Stipe Galić objasnio je zašto je, za pomorce, 57 univerzalan odgovor, jednako kao što je u “Vodiču za autostopere po galaksiji” to broj 42.

Predsjednik HISPACE-a Bernard Ivezić ističe da je HISPACE nastao kako bi se u Hrvatskoj potaknuo razvoj svemirske industrije.

“Nastali smo kako bi se znanstvenici, profesionalci i entuzijasti koji žele ovdje vidjeti prave svemirske prilike upoznali i povezali, kako bi se nastavila naša prisutnost u svemiru i kako bi Hrvatska napravila vlastitu svemirsku agenciju i time dodatno ojačala odnose s ESA-om, čiji je trenutno pridruženi član. HISPACE, a i svi koji su predavali i posjetili naš program, imaju jedan cilj – da Hrvatska postane punopravna članica ESA-e i da se priključi Artemis Accordu”, zaključuje Ivezić.