Važan partner mnogih iznajmljivača u Hrvatskoj već dva desetljeća je agencija Novasol. Specijalist za iznajmljivanje apartmana, kuća i vila za odmor dio je međunarodne turističke agencije Awaze s 90.000 smještajnih jedinica u 30-ak zemalja i oko sedam milijuna putnika godišnje.

Direktor Awazea za južnu Europu Josip Stulić govori o tome kakva sezona očekuju privatni smještaj i mogu li cijene pokvariti izglede.

Izvještaj EK za putovanja govori da je interes Europljana za odmorom na Mediteranu pao osam posto u odnosu na lani. Kakvi su vaši pokazatelji?
Naši interni podaci pokazuju suprotan trend za Hrvatsku, a ukupan pad interesa prema destinacijama na Mediteranu, prema našoj procjeni, posljedica je povećanja cijena usluga smještaja i izvanpansionske ponude. Prepoznali smo te trendove pa smo našim partnerima iznajmljivačima još krajem prošle godine sugerirali korekcije cijena kako bi bili konkurentniji i zanimljiviji tržištu. Takva se strategija pokazala ispravnom, najave ukazuju da možemo očekivati uspješnu sezonu. Takva se strategija pokazala ispravnom, najave upućuju na to da možemo očekivati uspješnu sezonu.

Kako konkretno stoji Hrvatska?
Hrvatska bilježi vrlo ohrabrujuće rezultate i prodaja je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, trenutačno bolja za 7,6 posto. Uočen je kontinuiran rast interesa za udarne termine, osobito za srpanj i kolovoz. Gosti i dalje prioritet daju smještajnim jedinicama koje nude dobar omjer cijene i kvalitete, a traže se objekti s bazenima, blizinom plaže, modernom opremom i visokom razinom privatnosti.

Možemo reći da će 2025. za hrvatski ‘cimerfraj’ biti stabilna, potencijalno i bolja od prethodne. Očekujemo da će sezona imati nešto drugačiju dinamiku u bukingu s izraženim ranim rezervacijama u predsezoni, ali i snažnim završnim valom u ‘last minute’ fazi. Iznajmljivači koji su se pravovremeno prilagodili cijenama i tržišnim trendovima već sada bilježe bolju popunjenost. S druge strane, oni koji nisu korigirali cijene suočavaju se s nižom potražnjom, što će se vjerojatno dodatno odraziti u kasnijoj fazi sezone.

Inače, vidljivo je da se produžuje vrijeme za donošenje odluke o rezervaciji, i to za čak desetak dana u odnosu na proteklu sezonu. Očigledno je da aktualna ekonomsko politička situacija na globalnoj razini utječe na slobodu potrošnje i sada, u prosjeku, prođe i gotovo tridesetak dana od prvog informiranja do završne odluke o kupovini aranžmana.

Što je prednost tzv. obiteljskog smještaja u Hrvatskoj u odnosu na konkurentne zemlje?
Veća fleksibilnost, privatnost i autentičnost iskustva za goste. Mnogi objekti nude dodatne sadržaje poput privatnih bazena, vrtova i lokalnih gastronomskih ponuda, što ih čini atraktivnima za obitelji i grupe. U usporedbi s konkurentnim destinacijama poput Grčke, Španjolske i Portugala, korekcijom cijena naš smo smještaj sveli na razinu tržišno povoljnije cijene uz zadržavanje visoke kvalitete usluge. Općenito govoreći, neki od izazova Hrvatske kao destinacije na razini obiteljskog smještaja uključuju potrebu za standardizacijom kvalitete i profesionalizacijom usluga kako bi se osigurala konzistentnost i zadovoljstvo gostiju.​

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Prošle i pretprošle godine poskupljenja su bila jedan od glavnih prigovora gostiju, a analiza Novasola pokazala je da su cijene apartmana i kuća za odmor u Hrvatskoj ovog ljeta u rangu s Grčkom, a čak 12 posto niže nego u Portugalu i Španjolskoj. Jesu li ih domaćini u Hrvatskoj snižavali u odnosu na lani?
Sugestije za prilagođavanjem cijena, koje smo uputili partnerima temeljem naših analiza, u prvom su trenu naišle na negodovanje dijela iznajmljivača. No, naša je procjena bila da je zbog naglašeno visokih cijena smještaja u Hrvatskoj potrebna prilagodba, a aktualni podaci pokazuju da je odluka partnera koji su prihvatili našu sugestiju bila dobitna. Rezultat je veća popunjenost i povećani interes gostiju, posebno za objekte koji nude dodatne sadržaje i fleksibilne uvjete boravka.​ Inače, cijene smještaja snižene su pet do deset posto u odnosu na prethodnu godinu, ovisno o regiji i tipu smještaja.

Kad se govori o cijenama noćenjima u apartmanima i kućama za odmor, gdje je Hrvatska u odnosu na Italiju, Crnu Goru, Albaniju?
U usporedbi s Italijom, cijene su nakon prilagodbe niže za oko deset posto dok smo u odnosu na Crnu Goru i Albaniju i dalje nešto skuplji, ali uz dodatnu vrijednost u vidu bolje infrastrukture, sigurnosti i raznolikosti ponude. Iz perspektive Novasola, kombinacija konkurentnih cijena i kvalitete čini Hrvatsku atraktivnom destinacijom za turiste koji traže najbolji omjer cijene i vrijednosti i omogućuje nam da i narednih sezona gradimo poziciju na nama ključnim emitivnim tržištima bez stresa da će nam kao destinaciji biti dodijeljen predznak preskupe i precijenjene destinacije.​

Restorani su, prema istoj Novasolovoj analizi, u Hrvatskoj skuplji nego u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu. Mislite li da je to opravdano?
Razlike u cijenama restorana između Hrvatske i drugih mediteranskih zemalja mogu se pripisati različitim faktorima, uključujući troškove rada, porezne stope, sezonalnost poslovanja te logistiku i dostupnost namirnica. Prosječne cijene obroka u Hrvatskoj su više oko sedam do deset posto u usporedbi sa Španjolskom, Grčkom i Portugalom. Prosječna cijena ručka u srednje kategoriziranom restoranu u Hrvatskoj iznosi oko 15 do 18 eura, dok u Španjolskoj ili Grčkoj ista razina usluge može stajati oko 13 do 15 eura. Također, cijena piva od 0,5 litara u hrvatskim restoranima u prosjeku je oko 3,5 eura, dok je u Portugalu često ispod tri eura.

U Hrvatskoj su cijene hrane i pića u maloprodaji iznad prosjeka EU, s kumulativnim porastom od 35 posto u periodu od 2021. do kraja 2024. S druge strane, cijene hrane u Grčkoj su porasle s prosječnim poskupljenjem prehrambenih proizvoda od 15,5 posto dok su u Španjolskoj cijene hrane lani porasle za 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. ​Identične postotke porasta bilježi i Portugal. Treba biti iskren i konstatirati da bi, u skladu s trendovima potražnje, trebalo razmotriti i cijene u tom segmentu turističke ponude te ih potencijalno i korigirati. Narodski rečeno, bolje je imati vrapca u ruci nego goluba na grani, po principu da je bolje imati veći obujam prometa po nižoj cijeni u odnosu na minimalan ili nikakav promet po većim cijenama.

Hoće li Europljanima ovoga ljeta biti važnije jeftino ili kvalitetno?
Inflacija i rast troškova života diljem Europe povećali su osjetljivost potrošača, što znači da cjenovna pristupačnost postaje ključan faktor u donošenju odluka. Međutim, to ne znači da gosti biraju isključivo najjeftinije opcije već žele najbolju vrijednost za svoj novac. Ukratko, nije stvar izbora “jeftino ili kvalitetno”, već “što više kvalitete za razumnu cijenu”.

Općeprihvaćeno mišljenje u domaćoj javnosti je da Hrvatska ima premalo hotelskog smještaja (nepunih 200 tisuća kreveta) u odnosu na čak 600 tisuća ležajeva u registriranom obiteljskom smještaju, slažete li se s tim?
Prema nama raspoloživim podacima Španjolska ima više od 16 milijuna turističkih kreveta, od čega oko 65 posto čine hoteli i kampovi, a privatni smještaj tek 25-30 posto. S druge strane, Italija također ima snažan hotelski sektor s više od 50 posto smještajnih kapaciteta u hotelskim kapacitetima dok Grčka ima snažan sektor vila i apartmana, a hotelski smještaj dominira u glavnim turističkim regijama i čini oko 50-55 posto ukupnih kapaciteta. Zbog takvog nerazmjera, kod nas se nerijetko događa da i usred špice sezone značajan dio privatnog smještaja ostane nepopunjen, a to je posljedica velikog broja jedinica slabije kvalitete, nedostatka diferencijacije i neprilagođene ponude suvremenim trendovima.