Lucija Marinčić, direktorica Coface Hrvatske za zastupanje u osiguranju i prokuristica Coface Adriatica za upravljanje rizicima poslovanja, iz prve ruke svjedoči o transformaciji načina na koji tvrtke pristupaju riziku.

U okruženju u kojem predvidljivost sve više gubi na snazi, a promjene su konstanta, upravljanje rizicima više nije obrambena strategija; ono postaje ključan alat za održiv rast i konkurentsku prednost.

Sa 75 godina globalnog iskustva i više od 100.000 klijenata u portfelju, Coface pomaže poduzećima diljem svijeta donositi sigurne, informirane i pravovremene odluke u složenim poslovnim okruženjima. Marinčić otkriva zašto otpornost nije sposobnost povratka nakon krize nego sposobnost da se krizama doskoči prije nego što nastupe.

Može li današnje poslovno okruženje uopće preživjeti bez prihvaćanja određene doze rizika kao sastavnog dijela strategije rasta?

Danas poslovno okruženje ne samo da ne može izbjeći rizik, već ga mora aktivno uključiti u strategiju opstanka ili rasta. U svijetu koji se mijenja gotovo iz dana u dan, potpuno izbjegavanje rizika jednostavno nije realna opcija. Slijedom toga, uspješne tvrtke danas razvijaju sposobnost da razlikuju prihvatljive rizike od onih koji nadilaze njihove kapacitete.

Rizik nije samo prijetnja koju treba izbjeći, već postaje alat za stvaranje konkurentske prednosti – pod uvjetom da se njime upravlja na temelju podataka, analize i jasnog razumijevanja konteksta. U tvrtki Coface svakodnevno koristimo naše jedinstveno stručno znanje i vrhunsku tehnologiju za sigurno poslovanje, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima i pomažemo poduzećima kroz niz rješenja, od osiguranja potraživanja preko poslovnih informacija do usluga naplate potraživanja, da donose sigurne poslovne odluke.

Kako definirate otpornost iz perspektive upravljanja rizicima, i kako je moguće strateški je graditi?

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Otpornost, gledano iz perspektive upravljanja rizicima, znači sposobnost organizacije da zadrži stabilnost i funkcionalnost to jest održivo poslovanje ili rast te donosi racionalne odluke čak i u uvjetima krize. To uključuje otpornost financijskog sustava, fleksibilnost lanca opskrbe, prilagodljivost zaposlenika, ali i stabilnost rukovodstva. Strateški se otpornost gradi kroz dugoročno planiranje, diversifikaciju ključnih resursa, redovitu procjenu izloženosti rizicima te kulturu koja potiče proaktivnost. Otpornost nije samo sposobnost oporavka – ona je i sposobnost predviđanja i sprečavanja. Coface svojim klijentima pruža alate koji upravo to omogućuju – podatke o poslovnim partnerima, kreditne ocjene i procjene partnera i tržišta, ali i financijsku zaštitu kroz osiguranje potraživanja koje štiti od najčešćeg izvora nestabilnosti: neplaćanja.

Koliko su u današnje vrijeme podaci pouzdan temelj za donošenje odluka kada se okolnosti brzo mijenjaju?

Podaci su danas ključni temelj za donošenje odluka, upravo zato što se okolnosti stalno mijenjaju. Naravno, nijedan podatak sam po sebi ne garantira savršenu odluku, ali kvalitetna i kontekstualizirana analiza značajno smanjuje neizvjesnost. Ono što čini razliku jest kombinacija ažurnosti, točnosti i sposobnosti tumačenja podataka u realnom vremenu. U tvrtki Coface koristimo podatke iz više od 200 zemalja kako bismo za više od 100.000 klijenta pružili ne samo procjene, već i konkretne uvide koji im pomažu u svakodnevnim odlukama – od procjene kupaca do strateških tržišnih promjena.

Gdje vidite specifične prednosti srednje i istočne Europe u kontekstu upravljanja rizicima?

Specifična prednost poduzeća srednje i istočne Europe leži u njezinoj dugogodišnjoj izloženosti nestabilnim uvjetima. Tvrtke u ovoj regiji naučile su kako opstati i rasti unatoč političkim, ekonomskim i regulatornim promjenama. Ta prilagodljivost danas postaje ključna kompetencija. Nadalje, mnoga poduzeća djeluju agilno, s kraćim lancima odlučivanja i većom operativnom fleksibilnošću. Iako još uvijek postoji prostor za napredak u institucionalnoj otpornosti, poslovni sektor pokazuje visoku sposobnost reakcije i sve veće zanimanje za sustavno upravljanje rizicima. Coface više od 75 godina djeluje u ovoj regiji, što nam omogućuje da detektiramo obrasce ponašanja, ranjivosti i prednosti koje često promaknu širem tržištu – upravo zato možemo pomoći klijentima da donesu bolje odluke u lokalnom kontekstu.

Što biste savjetovali kompanijama koje se danas nalaze na prekretnici – kako uskladiti potrebu za sigurnošću s nužnošću inovacije i prilagodbe?

Poduzećima koja se danas nalaze pred strateškom odlukom savjetovala bih da ne promatraju sigurnost i inovaciju kao suprotnosti. Sigurnost ne znači pasivnost, a inovacija ne podrazumijeva neodgovorno riskiranje. Ključ je u upravljanju rizikom koji dolazi s promjenom – kroz male, kontrolirane korake, pilot-projekte i scenarijsko planiranje. Poduzeće koje sustavno prati učinke svojih inovacija, mjeri rizik i ima plan B, može istovremeno zadržati stabilnost i poticati transformaciju. U svome poslovanju upravo na tim temeljima gradimo podršku klijentima – kako uvesti inovacije, ali s jasnim razumijevanjem poslovne stvarnosti i rizika.

Mogu li se iz prošlih kriza izvući konkretne lekcije koje bi tvrtkama danas pomogle da ne ponove iste greške – ili se nalazimo u svijetu gdje predvidljivost gubi na snazi?

Iz prošlih kriza svakako možemo izvući vrijedne lekcije, no važno je razumjeti da ih ne možemo jednostavno preslikati na nove okolnosti. Ono što se iznova potvrđuje jest važnost brzine reakcije, otpornosti u lancu naplate, likvidnosti i sposobnosti donošenja odluka pod pritiskom. Iako predvidljivost kao takva gubi snagu u klasičnom smislu, planiranje kroz više scenarija postaje zamjena za linearnu prognozu. Fleksibilnost i sposobnost prilagodbe sada su važniji od točne projekcije.

Koliku ulogu u percepciji rizika igra psihologija menadžmenta? Može li pretjerana opreznost postati kočnica, a prevelik optimizam – prijetnja?

Psihologija ima ogroman utjecaj. Vodstvo koje je previše oprezno može zakočiti inovaciju i proaktivnost, dok pretjerano optimističan menadžment često ignorira rane signale problema. Najzdraviji pristup je onaj koji uključuje različite perspektive unutar tima, potiče otvoren dijalog o rizicima i donosi odluke na temelju informacija, a ne samo intuicije. Lideri koji znaju upravljati i neizvjesnošću i vlastitom percepcijom najčešće vode organizacije koje lakše prolaze kroz krize.
Zato je važna i uloga treće strane što je mnogima upravo naša tvrtka – pružajući podatke i analize koje pomažu menadžmentu kod donošenja informiranih i sigurnih poslovnih odluka.

Kada gledate unatrag, postoji li neki konkretan primjer iz regije koji vam je ostao u pamćenju kao ilustracija uspješnog pristupa riziku – ili možda kao upozorenje?

Jedan od primjera iz prakse uključuje proizvođača iz regije koji je, iako nije imao problema s naplatom, uveo sustavnu kontrolu rizika. U trenutku kada je došlo do tržišnog poremećaja, njihova naplata ostala je stabilna, a poslovanje praktički neometano zahvaljujući osiguranju potraživanja i kreditnoj procjeni kupaca. S druge strane, imali smo i slučajeve gdje su poduzeća ignorirala rane znakove pada boniteta svojih ključnih kupaca – i zbog toga pretrpjela značajne gubitke. Ključna razlika bila je – pravovremeno upravljanje rizikom.

U kontekstu digitalizacije – donosi li tehnologija više sigurnosti ili zapravo nove, sofisticiranije vrste rizika?

Digitalizacija u poslovanju donosi i prednosti i izazove, ali istovremeno i nove rizike. S jedne strane, omogućuje bržu analizu i donošenje odluka, ali s druge strane otvara vrata cyber rizicima. Cyber prijetnje danas predstavljaju jedan od najbrže rastućih rizika, pogotovo za tvrtke koje nisu razvile adekvatne protokole zaštite. Dakle, digitalna transformacija mora ići ruku pod ruku s razvojem sigurnosnih kapaciteta. U suprotnom, ono što je zamišljeno kao prednost, vrlo lako može postati slabost. Coface ovo prepoznaje kao strateški izazov – i zato uz kreditne procjene, sve više pratimo i reputacijske te tehnološke ranjivosti, pružajući klijentima svobuhvatan pogled na rizik u digitalnom dobu.