Kineski izvoz snažno je porastao u travnju, ponajprije zbog pojačane trgovine sa zemljama jugoistočne Azije, što je nadoknadilo velik pad izvoza u Sjedinjene Američke Države koji je izazvalo uvođenje visokih carina. Prema podacima kineske carinske uprave objavljenima u petak, izvoz je porastao za 8,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je znatno više od procjene ekonomista iz ankete Reutersa koji su očekivali rast od samo 1,9 posto. Istodobno, uvoz se smanjio za 0,2 posto, što je također bolje od očekivanog pada od 5,9 posto.
Odnosi s ključnim trgovinskim partnerima pokazuju jasne razlike. Izvoz u SAD smanjio se za više od 21 posto, dok je uvoz iz SAD-a pao za gotovo 14 posto, prema izračunima CNBC-a temeljenima na službenim carinskim podacima. Suprotno tome, izvoz u zemlje ASEAN-a (Udruga država jugoistočne Azije) porastao je za 20,8 posto, u odnosu na 11,6 posto u ožujku.
„Ovaj porast izvoza može se dijelom objasniti preusmjeravanjem trgovine preko trećih zemalja i ugovorima koji su sklopljeni prije nego što su carine najavljene“, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist u tvrtki Pinpoint Asset Management. Zhang smatra da će trgovinski podaci u narednim mjesecima oslabjeti.
Unutar jugoistočne Azije, Vijetnam i Malezija ostaju glavna tržišta za kineski izvoz, dok je uvoz iz Kine u Indoneziju porastao za 37 posto, a u Tajland za 28 posto, na godišnjoj razini. Trgovina s Europskom unijom također pokazuje neuravnoteženost, jer je kineski izvoz prema EU porastao za 8,3 posto, dok se uvoz iz EU smanjio za 16,5 posto.
Posljedice trgovinskog rata
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump odredio je carine od 145 posto na sve uvozne proizvode iz Kine, a kineske vlasti odgovorile su carinama od 125 posto na američke proizvode. Obje strane sada pokušavaju ublažiti ekonomske učinke tih visokih nameta tako što odobravaju izuzeća za pojedine važne proizvode, a za vikend trebali bi početi i pregovori na temu deeskalacije trgovinskih napetosti između SAD i Kine.
Raymond Yeung, glavni ekonomist za Veliku Kinu u ANZ Banci, u svojoj bilješci navodi da se broj kontejnerskih brodova iz Kine prema SAD-u krajem travnja znatno smanjio. Kineske vlasti posljednjih tjedana uvode dodatne mjere kako bi ublažile negativne učinke carina na gospodarstvo. Među tim mjerama su labavija monetarna politika i potpora tvrtkama koje su pogođene ograničenjima.
Indeks aktivnosti kineskih tvornica pao je u travnju na najnižu razinu u posljednjih 16 mjeseci, a pokazatelj novih izvoznih narudžbi dosegnuo je najnižu razinu od prosinca 2022. godine. Raste bojazan da bi carine mogle utjecati i na tržište rada. Goldman Sachs procjenjuje da bi Kina mogla izgubiti 16 milijuna radnih mjesta, što bi činilo oko 2 posto ukupne radne snage u sektorima vezanima uz proizvodnju robe za američko tržište.
Najnoviji indeks menadžera nabave (PMI) pokazao je pad zaposlenosti u svim sektorima tijekom prošlog mjeseca, jer su proizvođači počeli zaustavljati proizvodnju i slati radnike na plaćeni dopust. Kina bi u subotu trebala objaviti podatke o inflaciji, a očekuje se nastavak deflacije. Prognoze govore da će indeks potrošačkih cijena pasti za 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu, dok će indeks proizvođačkih cijena pasti za 2,8 posto.
Ulagači s posebnom pažnjom prate sastanak američkih i kineskih dužnosnika koji će se održati ovog vikenda u Švicarskoj, a koji bi mogao otvoriti put smirivanju trgovinskog sukoba. „Smanjenje carina, ako do njega dođe, bilo bi vrlo povoljno za kineske dionice“, rekla je Laura Wang, analitičarka u Morgan Stanleyju, uz upozorenje da će pregovori trajati dugo i prolaziti kroz uspone i padove.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu