Kad završe konklave, kad se bijeli dim nadvije nad Sikstinskom kapelom, novi papa, ako nije nezgodno tako reći, trebao bi se pomoliti i za financije, jer je godišnji deficit oko 83 milijuna eura, s tim da je papa Franjo naslijedio još goru situaciju i nastojao ju popraviti.

Prošle godine u studenom, papa Franjo najavio je da bi u “perspektivi zbog neravnoteža” moglo doći do teškoća u isplati mirovina i kleru i laicima što su bili ili jesu poslovno vezani uz Vatikan.

Posljednji počinak

Papa Franjo pokopan je u bazilici svete Marije Velike

Prije desetak godina mirovinski fond Svete Stolice, tj. državnog dijela Vatikana, bio je, saznalo se, ukupno gubitku od 1.5 milijardu eura. Propadanje fonda iz kojeg se isplaćuju mirovine svećenicima i laicima vezanim za Vatikan bilo je javna tajna, ali se smatralo nerješivim. Papa Franjo probao je nešto, ali relativno malo se postiglo.

Situacija oko mirovina bila je crna rupa, ponor bez dna, noćna mora, kako se izrazio bivši rimski dopisnik Wall Street Journala Giovanni Legorano u tekstu za vrlo informativan portal European pensions.

Svjestan problema, u studenom 2024. papa Franjo osnovao je Commissio de Donationibus pro Sancta Sede, koja je trebala naći i potaknuti donatore da pomognu Vatikanu, jer drugog rješenja nije bilo, i valjda ga neće niti biti.

Prije pak pet godina, tadašnji prvi čovjek za financije Vatikana, Australac George Pell, je u jednom intervjuu izjavio da Vatikan polagano klizi prema bankrotu.

Sveta Stolica ne voli razglabati o svojim teškoćama, i nisu navikli na tu vrst transparentnosti, pa je sve što iscuri ako je izvor pouzdan, važno. Posljednje dostupne brojke su iz 2022 kad je kardinal Pell rekao je da će obveze te, tekuće, 2022. godine iznose oko 631 milijuna eura., odnosno više od 930 milijuna eura ako se uključi i Rimski vikarijat. Devetsto trideset milijuna eura…

Na mjestu onog što bismo inače zvali ministra financija kardinala Pella, naslijedio takodjer Australac, kardinal Fisher. Upravitelj penzionog fonda je Amerikanac, Kevin Farrell. Čini se, kad je riječ o financijama, oba pape i Bergoglio i Ratzinger vjerovali su Amerikancima i Australcima.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Papa Woytila i papa Ratzinger nisu imali znanja, strpljenja za pitanja financija, tako da je papa Benedikt doživio 2013., pravi šok kad su otkrivene teške malverzacije u Vatikanskoj banci, a talijanska policija tamo upala i zapečatila na neko vrijeme sve bankomate u Vatikanu. Navodno je i to jako utjecalo na tadašnju Ratzingerovu odluku da se povuče. To nije prikazano u filmu Konklave, ali kardinali, vjerojatno, navodno, između sebe u ovom momentu razgovaraju i o financijama. Papa Bergoglio popravio je financijsku situaciju, pa je čak u tu proveo reforme. Primjerice, na Pellov prijedlog, uveo je reviziju! Također, osnovao je i međunarodnu komisiju koja je pazila da ne bude pranja novca i teške korupcije.

Vatikan ipak neće propasti, jer je samo u nekretninama ima oko 6 milijardi eura. No, od tog velikog i impozantnog nekretninskog portfelja, samo 20 posto od tih 6 milijardi generira sredstva. Imaju nekretnine, ali nemaju keš, reklo bi se kolokvijano.

Značajan izvor prihoda jest institucija Denarius Sancti Petri, kod nas poznat kao Petrov novčić ili Novčić sv. Petra.

Taj običaj, koji je posebno pohvalio papa Ratzinger, pokriva darivanja katolika diljem svijeta, što se slijevanju u Svetu Stolicu, a iznose oko 27 milijuna dolara svake godine. Najveći su doprinosi iz Sjedinjenih Država, Njemačke i Italije, izračunali su u jednim američkim katoličkim novinama. Novčić sv Petra izraz je vjerničke solidarnosti, kako bi se olakšalo funkcioniranje Crkve i kako bi Vatikan mogao pomoći potrebitim i siromašnim župama ili redovima širom svijeta.

Drugi izvor prihoda je turizam, jer Vatikan godišnje posjećuje pet milijuna turista, koji plaćaju ulaz u muzeje, kupuju vrijedne marke i kovanice, pa tako taj biznis ipak donosi značajan prihod.

Pod papom Bergogliom, pokojnim kardinalom Pellom i kardinalom Fisherom, crna rupa mirovinskog fonda jest nešto smanjena. No, pokojni papa namjerovao je privući velike donatore, koji mogu dati mnogo jaču lemozinu nego obični vjernici. Da li će s ovim nastaviti i novi papa, i hoće li biti uspješan? Nije nimalo sigurno. Bergoglio je imao karizmu i šarm i viziju. Vidjet ćemo kakav će biti novi Petrov nasljednik.

Naime, donatori koje su pristali na pomoć Svetoj Stolici, u idejama, u pogledu na Crkvu, slagali su se s papom Franjom. Nisu davali novac naslijepo, nego kao znak podrške zacrtanom pravcu. Nike izvjesno da će se donatori požuriti da uplate virmane.

Održavanie su i svojevrsne donatorske konferencije za inicijative, uvijek humanističke, a vrlo često fokusirane na pomoć siromašnim regijama, izgradnju bolnica, škola, sve teme do kojih je papi Franji bilo stalo. Nekad je na tim skupovima govorio i sam Bergoglio, a posljednji put na skupu donatora okupljenih oko Clintonove zaklade.

U biti, da je papa Franjo poživio, a uzevši u obzir rezanja Trumpove administracije oko razvojnih programa koje je ranije pokrivala vlada , američki filantropi antitrumpovci, a oni su cijeli jedan moćni sektor, možda su preko Vatikana mogli realizirati svoje ciljeve.

Sad donatori čekaju tko će doći, koja će linija prevladati. Jedan od najuglednijih donatora koji su podržavali papu Franju je Zaklada Hilton. Od osnivača ove hotelske dinastije, Conrada Hiltona ,do danas, ta katolička obitelj i zaklada daje golema sredstva u crkvene svrhe, no sada poručuju da ne znaju hoće li Franjo imati dostojnog nasljednika. Ta je zaklada samo u zadnjih pet godina dala za inicijative koje je podržavao papa Franjo blizu 30 milijuna eura.