Europska komisija je u četvrtak predložila važne promjene pravila o periodičnim tehničkim pregledima vozila, kako bi se u obzir uzeo sve veći broj električnih automobila, napredni sustavi za pomoć u vožnji te smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara.

Nova pravila trebala bi smanjiti emisije štetnih tvari, prijevare povezane s brojačem kilometara i povećati sigurnost na cestama.

Širom globusa

Dok Teslina prodaja tone, prodaja električnih vozila u EU i Volkswagen – rastu

Komisija je predložila reviziju triju direktiva: o periodičnom tehničkom pregledu vozila; o dokumentima o registraciji vozila; o pregledu na cesti gospodarskih vozila.

Komisija predlaže da se uvedu obvezni tehničkih pregledi automobila i kombija starijih od 10 godina, jednom godišnje umjesto sadašnje obveze svakih dvije godine.  Ta obveza već postoji u većini država članica, među njima i u Hrvatskoj, ali u 11 država članica automobili i kombiju stariji od 10 godina moraju ići na tehnički pregled tek svake dvije godine.

U nekim državama članicama obvezni tehnički pregledi jednom godišnje provode se već nakon tri ili četiri godine starosti vozila.

Kako bi se smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara, države članice će, prema prijedlogu, morati uspostaviti nacionalne baze podataka o očitanjima brojača kilometara.

Očitanja se moraju zabilježiti pri svakom servisiranju ili popravku vozila, čak i kada je riječ o zamjeni žarulja ili zamjeni guma. Takve baze podataka već postoje u Belgiji (Car-Pass) i i u Nizozemskoj (Nationale Auto Pas, NAP) i sada bi trebale postati obveza u svim državama članicama.

Ako rabljeni automobil bude prodan u neku državu članicu, država članica iz koje je izvezen morat će podijeliti povijest kilometraže tog automobila ili kombija s državom članicom u kojoj se ponovno registrira.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Prema postojećoj direktivi o periodičnim tehničkim pregledima, kilometraža se mora bilježiti pri svakom takvom pregledu, a manipuliranje kilometražom smatra se kaznenim djelom. Međutim, problem je u tome što se tehnički pregledi provode samo svake godine, još češće svake dvije godine, a kod novih vozila tek nakon tri ili četiri godine.  Znatan dio prijevara povezanih s brojačem kilometara već se događaju prije prvog pregleda jer se veći dobici u cijeni mogu postići neovlaštenim zahvatima na brojačima kilometara relativno novih vozila.

Suzbijanje prijevara povezanih s kilometražom važno je sa stajališta zaštite potrošača, ali i za pošteno tržišno natjecanje u trgovini vozilima. Prijedlog bi trebao pridonijeti smanjenju nedopuštenih zahvata na brojačima kilometara u domaćoj i prekograničnoj prodaji rabljenih vozila, što bi posebno trebalo koristiti potrošačima u zemljama s velikim brojem rabljenih vozila.

Predlaže se ispitivanje emisija primjenom naprednih metoda za ultrasitne čestice i dušikovih oksida (NOx). Sadašnje preporučene granične vrijednosti od 250 000 čestica/cm3 postale bi prag za prolaz na tehničkom pregledu.

Predlaže se da se periodični tehnički pregledi prilagode za ispitivanje električnih vozila te da pregledi obuhvate i napredne značajke za pomoć u vožnji.

Predlaže se i digitalizacija zapisnika o tehničkom pregledu vozila i uvođenje digitalnih potvrda o registraciji vozila, zatim međusobno povezivanje nacionalnih registara vozila i proširenje skupa usklađenih podataka o vozilima u tim registrima, na primjer podataka o zemlji prve registracije, statusa registracije i informacijama o znatnim izmjenama vozila.

Certifikati o tehničkoj ispravnosti vozila u elektroničkom obliku trebali bi postati obvezni i postupno zamijeniti papirnati oblik.

Predviđa se mogućnost obavljanja tehničkog pregleda u nekoj drugoj državi članici u kojoj vozilo nije registrirano. Potvrda o takvom pregledu vrijedila bi do šest mjeseca s tim da se sljedeći tehnički pregled mora obaviti u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.

Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u okviru redovnog zakonodavnog postupka. Sada je na zakonodavnim tijelima Vijeću i Parlamentu da se izjasne o prijedlozima. Nakon što se postigne dogovor, Komisija će pripremiti potrebne delegirane i provedbene akte za određene aspekte provedbe novih pravila.