Novi zakonski okvir o upravljanju državnim poduzećima i CERP-u, koje je Vlada konačno uputila u saborsku proceduru, državu će pozicionirati kao aktivnijeg vlasnika, a ključan je iskorak, kako je istaknuo ministar financija Marko Primorac, utvrđivanje pokazatelja uspjeha i ciljeva koje se u pojedinim poduzećima treba ostvariti i temeljem kojega će se vrednovati uspješnost uprava i Nadzornih odbora.

Zakon predviđa donošenje dokumenta vlasničke politike kojim će se utvrditi za svako od poduzeća zašto država želi da ostane u njezinom vlasništvu. Ono što se izdvaja kao iskorak je i odabir kadrova u upravama i nadzornim odborima, pri čemu, primjerice, u NO-ima najmanje trećina članova mora biti neovisna.

To, po Primorčevu pojašnjenju, podrazumijeva isključivanje ministara i državnih tajnika, te ostalih u skladu sa zakonom o sukobu interesa, odnosno osoba koja dolazi u obzir prethodno tri godine ne smije imati prihode od poduzeća u čiji NO ulazi ili primjerice dionički udjel. Stranačka pripadnost neće, pak, imati važnost u postavljanju kriterija neovisnosti, odnosno neće biti razlog eliminacije iz postupka imenovanja u NO-e i uprave državnih kompanija.

“Vlasnika de facto ne treba zanimati tko će sjediti u upravi i nadzornom odboru, ako se ciljevi koje vlasnik želi ostvariti kroz poduzeće ostvaruju”, zanimljiva je Primorčeva izjava koju je dao novinarima nakon sjednice Vlade. Njegovo ministarstvo inače će imati važnu ulogu po novom zakonskom okviru, uzgred prvom kojim se izrijekom regulira upravljanje tvrtkama u državnom portfelju, podnosit će redovite izvještaje o učinkovitosti rada uprava i ispunjavanju ciljeva.

U samom zakonu nije utvrđeno kako će se određivati plaće uprava i članova NO-a u pojedinim tvrtkama, to će biti definirano nizom podzakonskih akata, a ujedno i jasna pravila oko isplate dividendi državnih tvrtki.

Među ostalim, bit će precizirano i koja od državnih tvrtki će obavljati samo javne usluge, a koja će se baviti dominantno tržišnim poslovima, pri čemu se za potonje najavljuje i transformacija u ‘društva kapitala’, koja će se provesti u određenom prijelaznom razdoblju. Zakon će se uputiti u redovitu proceduru, s dva čitanja, a prema najavama, podzakonski akti trebali bi biti usvojeni do jeseni.