Izazovno je domaćoj industriji koja je pod velikim pritiskom zbog zelene tranzicije, kružnog gospodarstva i novog zakonodavstva ugraditi otpad u nove proizvode i od toga imati financijsku korist. Istaknula je to Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na konferenciji Waste Management: Nova era gospodarenja otpadom. O tom problemu diskutirali su ondje i prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predstojnica Zavoda za inženjerstvo okoliša sa Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Zvonimir Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). “Imamo tvrtke koje posluju po načelima kružnog gospodarstva, no one nisu u mogućnosti podmiriti svoje potrebe na hrvatskom tržištu”, naglasila je Pehnec Pavlović, govoreći o izazovima i prilikama gospodarenja posebnim kategorijama otpada u Hrvatskoj. Kako ističe, domaća poduzeća nemaju mogućnost unovčiti specifične vrste otpada, što stvara dodatne komplikacije.

Do 2030. godine očekuje se da će izazovi u industriji gospodarenja otpadom postati još ozbiljniji. “Hrvatska još uvijek plaća penale Europskoj komisiji zbog nerecikliranog ambalažnog otpada”, podjsjetila je stručnjakinja.

Konferencija

‘Motiviramo korisnike da otpad sami donesu na reciklažno dvorište’

Krajem prošle godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je promjene u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada, s naglaskom na redefiniranje naknada koje Fond isplaćuje sakupljačima otpada, ali i na izračun naknada za obvezne kategorije otpada. Majić je podsjetio da je Europska unija još u lipnju 2018. godine donijela direktivu koja definira postupke za formiranje naknada prema proizvođačima. Prema toj direktivi, sve troškove gospodarenja određenim vrstama otpada moraju snositi proizvođači, uz mogućnost smanjenja naknada kroz prodaju vrijednih frakcija otpada.

“Naknade smo revidirali tako da vodimo računa o sakupljačima odnosno njihovim troškovima rada i infrastrukture. Donijeli smo ih u siječnju ove godine i one su u implementaciji već tri-četiri mjeseca. Također, primjena ekomodulacije trebala bi usmjeriti tvrtke da svoje proizvode dizajniraju prema ekološkom dizajnu”, rekao je Majić.

Istaknuo je primjer austrijske agencije za gospodarenje otpadom (ARA) za tonu plastike naplaćivala gotovo 1000 eura proizvođačima i uvoznicima ambalaže, dok je u Hrvatskoj naknada iznosila samo 50 eura.”Naša naknada ne može ostati na toj razini, ali neće biti ni blizu austrijskoj. Postepeno ćemo se morati prilagođavati, koračajući prema normi”, pojasnio je Majić.

Koliko god zbrinjavanje plastike bilo problematično za okoliš, riječ je o materijalu bez kojega ne bismo dostignuli životni i tehnološki standard kakav imamo danas, naglasila je Anić Vučinić.

Intervju

Ministrica Vučković: Po pitanju odvajanja stakla, papira, drva i plastike već smo postigli ciljeve EU

“Problem nije u plastici, nego u ljudima. Hrvatska ima 99 posto obuhvata sakupljanja komunalnog otpada gdje smo pri vrhu Europe, gotovo svaki naš građanin ima pristup komunalnoj usluzi”, kazala je pa dodala da se na tržištu pojavljuju novi materijali koje će također biti potrebno efikasno zbrinuti. “Na primjer, solarni paneli u obliku crijepa, koji u sebi sadrže jako puno kritičnih materijala oko kojih se sada vode trgovinski ratovi, a koje trebate zbrinuti. Takav solarni panel, kao posebna kategorija otpada u jednom će trenutku morati doći u sustav kao otpad. Dakle, moramo pomiriti želju za općom dostupnošću obnovljivih izvora energije s činjenicom da smo potrošačko društvo. Važno je da težimo ići naprijed balansirano i razumno”, istaknula je pa dodala da pojedini načelnici i gradonačelnici imaju viziju da komunalna usluga mora biti socijalna kategorija. “Što više resursa trošimo, više moramo platiti. Komunalna usluga mora biti kategorija jednaka kao voda i struja, proporcionalna količini onoga što si potrošio”, zaključila je Anić Vučinić.

Da je promjena mentaliteta u javnosti nužna, složio se i Majić. “Nije nam problem 30 eura platiti račun za mobitel, ali nam je problem kad se povećanje naknade za zbrinjavanje otpada sa sedam na devet eura. Dakle riječ je o poslu koji ima svoju cijenu, što više trošimo i otpada proizvedemo, više bismo trebali platiti”, dodao je.  

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Pehnec Pavlović istaknula je kako je svatko od nas odgovoran za sadržaj koji odlaže u svoju vreću i kantu. Naglasila je da je Europa resursno siromašna, da smo potrošili brojne resurse koji su završili na odlagalištima i da upravo zbog toga ne smijemo dopustiti da naša djeca i unuci ostanu bez potrebnih sirovina.