Online trgovina brze mode Shein dobila je odobrenje britanske Uprave za financijsko poslovanje (FCA) za planiranu inicijalnu javnu ponudu (IPO) u Londonu, potvrdila su za Reuters dva izvora upoznata sa slučajem. FCA-ovo odobrenje predstavlja bitan korak naprijed u nastojanju ove tvrtke, osnovane u Kini, da se uvrsti na londonsku burzu nakon što je lani u lipnju podnijela dokumentaciju britanskom regulatoru. No, Shein će se morati suočiti s tržišnim previranjima uzrokovanim carinskim mjerama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uveo 145-postotne carine na kinesku robu te postrožio pravila o bescarinskim pošiljkama iz Kine u SAD.

Tvrtka koja prodaje haljine za 10 dolara i traperice za 12 dolara u više od 150 zemalja, a procijenjena je na 66 milijardi dolara u posljednjoj rundi prikupljanja sredstava 2023. godine, morat će još dobiti odobrenja kineskih regulatornih tijela, prije svega Kineske regulatorne komisije za vrijednosne papire (CSRC), kako bi mogla izaći na londonsku burzu, navode izvori za Reuters.

Udar na jeftine proizvode iz Kine

Tko dobiva a tko gubi: Carine za Temu i Shein, ali ne i za TSMC

Shein, čija se odjeća proizvodi u tisućama tvornica, većinom u Kini, prošle je godine zatražio odobrenje Pekinga za javnu ponudu u Londonu, unatoč tome što je tvrtka 2022. godine premjestila sjedište iz kineskog Nanjinga u Singapur. Naime, prema novim pravilima Pekinga, Shein mora to učiniti ako se želi izlistati na stranoj burzi. Inače, tvrtka ne posjeduje niti upravlja proizvodnim pogonima, već nabavlja proizvode od oko 5.800 nezavisnih ugovornih proizvođača, uglavnom iz Kine, što je podvrgava pravilima CSRC-a o uvrštenju, rekao je ranije drugi izvor. Pravila se primjenjuju po načelu “bit iznad forme”, dajući CSRC-u diskrecijsko pravo o tome kada i kako ih primijeniti, dodao je izvor.

Shein, kojeg je osnovao poduzetnik Sky Xu rođen u Kini, prvotno je planirao izaći na burzu u Londonu u prvoj polovici ove godine, pod uvjetom da dobije odobrenja regulatora u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kini, kako je Reuters izvijestio u siječnju. No njegovi su izgledi posljednjih mjeseci postali neizvjesni nakon što je Trumpova administracija odlučila ukinuti izuzeće “de minimis”, koje omogućuje bescarinski ulazak pošiljki vrijednosti manje od 800 dolara u SAD, što je Sheinu pomagalo održati niske cijene.

Trump je prošlog tjedna potpisao izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” za pošiljke iz Kine i Hong Konga s primjenom od 2. svibnja. Ukidanje ove mjere moglo bi prisiliti tvrtku da poveća cijene u SAD-u, svom najvećem tržištu, iako je promjena bila široko očekivana, a Shein je nastojao prilagoditi se dodavanjem dobavljača u Brazilu i Turskoj. Taj razvoj događaja, zajedno s tržišnim previranjima uzrokovanim Trumpovim carinama na Kinu, mogao bi odgoditi prvotni IPO plan modnog diva za drugu polovicu godine, rekli su izvori.

U veljači je Reuters izvijestio da bi Shein mogao smanjiti svoju valuaciju u potencijalnom uvrštenju na oko 50 milijardi dolara, gotovo četvrtinu manje od 66 milijardi dolara koliko je iznosila valuacija u privatnom prikupljanju 2 milijarde dolara 2023. godine. Konačna IPO valuacija Sheina ovisit će o utjecaju ukidanja “de minimis” izuzeća na njegovo poslovanje, navode izvori. Iznos koji će se prikupiti u IPO-u još nije jasan.

Trumpov trgovinski rat s Kinom šire je izazvao strahove od ponovnog rasta inflacije i slabije potrošnje u SAD-u, što otežava prognoze za trgovce na malo, uključujući Shein i njegovog kineskog konkurenta u segmentu jeftinih proizvoda, Temu. Tržišna volatilnost proteklog tjedna također otežava određivanje cijene IPO-a i dovela je do toga da su tvrtke poput švedskog fintech giganta Klarna privremeno obustavile svoje planove za izlazak na burzu. Shein je prošle godine preusmjerio fokus na uvrštenje u Londonu, odustavši od pokušaja IPO-a u SAD-u nakon otpora američkih zakonodavaca zabrinutih zbog navodnih radnih praksi u lancu opskrbe tvrtke u Kini.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret