Među upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIF), posebice onih iz kategorije malih ili srednjih, gotovo nijedna šira rasprava o toj industriji ne prođe bez priče o “višku” regulatornih zahtjeva i opterećenju koje oni predstavljaju u poslovanju.

Neki pritom apostrofiraju obveze vezane uz revizije, neki na procedure pri osnivanju novih fondova, neki na izvješćivanja. Govorimo o fondovima s privatnom ponudom i tzv. kvalificiranim ulagateljima, podsjeća jedan predstavnik AIF-a.

U dogledno vrijeme stvari će se u pogledu zakonskog okvira i pratećih pravilnika olakšati. Vodstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) jučer je objavom opsežnog dokumenta za javnu raspravu o uklanjanju prekomjerne regulacije za alternativne investicijske fondove i UCITS fondove te njihove upravitelje pozvalo tržišne aktere da se očituju o prijedlozima mogućih rješenja kojima bi se uklonio dio regulatornih zahtjeva (povrh onih po direktivama EU).

Iako je i prilikom izmjena zakona 2021. fokus bio na omekšavaju propisa, u Hrvatskoj su pravila igre za tu industriju, naročito kod AIF-a, i dalje stroža nego u mnogim drugim članicama Unije.

Primjer ‘gold platinga’
Inicijativa Hanfe dolazi nedugo nakon usvajanja nacionalne strategije razvoja tržišta kapitala. No, poklapa se i s pojačanim raspravama na razini EU o potrebi unaprjeđenja europskog tržišta kapitala jer je nedovoljna razvijenost investicijskog ekosustava u odnosu na američki prepoznata i kao jedan od razloga ukupnog gospodarskog kaskanja Unije za SAD-om.

“Regulatorno rasterećenje i pojednostavljenje regulative jedan je od ključnih prioriteta na razini EU, kao i jedan od prioriteta iz Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj.

Zakon o AIF-ima odabran je kao jedan od prvih zakona u kojem bi se istražile mogućnosti za regulatorno rasterećenje na nacionalnoj razini, s obzirom na to da su Hanfa i industrija identificirale taj zakon upravo kao jedan od slučajeva tzv. gold platinga (propisivanja strožih i/ili dodatnih uvjeta povrh onih iz regulative EU-a)”, ističe predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Podsjeća i da je taj zakon prije četiri godine znatno liberalizirao poslovanje alternativnih investicijskih fondova što se vidi iz njihova rasta nakon toga. U Agenciji očekuju da će se dodatnim rasterećenjem potaknuti alternativni oblici financiranja poslovanja poduzetnika.

Manje prepreka i troškova
“To ne znači da je to jedini zakon u kojem postoje takvi primjeri ni da je svaka nacionalna odredba nepotrebna ili opterećujuća za razvoj industrije. Neke nacionalne odredbe nužne su da povežu odredbe europskih propisa s nacionalnim pravnim okvirom te, ako se postigne odgovarajuća ravnoteža, doprinose pravnoj sigurnosti koja je nužna za atraktivnost tržišta, kao i privlačenje i zaštitu investitora”, objašnjava Žigman.

Pokrenuto savjetovanje pokazat će, uz ostalo, kako industrija vidi koliko smo blizu ili daleko od te ravnoteže. Prema Žigmanovima riječima, Hanfa prioritet stavlja na područja koja predstavljaju prepreku za optimizaciju odnosa između upravitelja fondova i profesionalnih investitora te na odredbe koje uzrokuju neproporcionalne i/ili nepotrebne troškove za upravitelje fondova, same fondove te posljedično i investitore.

Pored toga, Hanfi je važno i dobiti informaciju o interakciji s drugim zakonima koji potencijalno uzrokuju poteškoće u poslovanju investicijskih fondova, tako da se može pristupiti holističkom rješavanju problema.

“Takav ćemo pristup upotrijebiti i kod drugih propisa u nadležnosti Hanfe, a posebno u kontekstu izmjena koje su potrebne da bi se ostvarila veća integracija s drugim tržištima kao potencijalnim strateškim partnerima. Tome ćemo posvetiti posebnu pažnju kod izmjena Zakona o tržištu kapitala koje su najavljene za prvu polovicu 2026.”, zaključuje.