Koliko je lokalni čelnik po svojoj političkoj pripadnosti blizak središnjoj vlasti toliko će mu biti lakše upravljati gradom u kojem je izabran za gradonačelnika. Znalo se to, doduše, oduvijek, ali više po dojmu i pričama lokalnih čelnika, a sada je to potvrdilo i znanstveno istraživanje.

Ukratko, općine i gradovi čiji su načelnici i gradonačelnici iz iste političke opcije kao središnja vlast, a već je dugo to HDZ, imaju manje poticaja za provođenjem fiskalne discipline i veću sposobnost privlačenja dodatnog novca od središnje države, iznijela je Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb i voditeljica istraživanja “Pripadnost gradonačelnika političkoj stranci i lokalni ishodi: dokazi iz jugoistočne Europe”.

Na predstavljanju rezultata istraživanja Jurlina Alibegović konstatira je, na temelju studije, da se u predizbornoj, ali i izbornoj godini, kao što je ova, tekući rashodi povećavaju, bez obzira na političku podudarnost, te da gradonačelnici u svim lokalnim jedinicama u predizbornoj godini traže od Ministarstva financija i Vlade suglasnost za zaduživanje za realizaciju brojnih kapitalnih projekata. Kao što i sami građani primjećuju u predizbornim i izbornim godinama neproporcionalno se povećava broj komunalnih strojeva na cestama..

Đulabić: Lokalna samouprava u diobi vlasti ima slab položaj, a sveopća centralizacija je guši.

Kao Djed Mraz
Pa, iako je ovo poznato, a ipak znanstveno neistraženo, zbog čega se uostalom Jurlina Alibegović s timom i dala na posao, svejedno su iskustva pojedinih gradonačelnika o odnosu lokalne i središnje vlasti prilično nevjerojatna.

Dalibor Domitrović, gradonačelnik grada Ogulina iz redova SDP-a, na okruglom stolu koji je uslijedio nakon predstavljanja rezultata istraživanja, svjedoči da je grad dobio Odluku o odabiru za projekt uređenja poduzetničke zone u Ogulinu vrijedan oko 1,5 milijuna eura.

Međutim, kako nije imao većinu u Gradskom vijeću već 2019. dolazi do novih izbora, a u noći izbora dobiva informaciju da je župan na sastanku stožera HDZ-a ljutito izjavio da ne želi da prođe više niti jedan projekt grada Ogulina. “Samo pet dana nakon toga dobili smo nebulozni zahtjev iz ministarstva za dopunom dokumentacije. Zbog njega smo izgubili bod, ali i projekt”, priča Domitrović.

Osim “neujednačenosti u bojama” lokalnim političarima glavobolju zadaje i iznimno niska fiskalna samostalnost. Uostalom, napominje Vedran Đulabić, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, gotovo polovica općina u Hrvatskoj, točnije njih 186 od 428, nema niti jednog proračunskog korisnika.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Pitam se što ti načelnici i gradonačelnici, osim što drže grb i zastavu, rade? Što i koje usluge oni pružaju svojim građanima”, pita se Đulabić upozoravajući da nam kronično nedostaje shvaćanje važnosti ustavom zajamčene diobe vlasti u kojoj bi lokalna samouprava trebala imati važnu ulogu.

“Lokalna samouprava u diobi vlasti ima slab položaj, a sveopća centralizacija je guši i ne vidim da se lokalni čelnici jako bune protiv toga”, ističe dodajući da ne treba čuditi da u takvoj situaciji ministri i predsjednik vlasti nose lokalne projekte kao ‘Djed Mraz’.

“Temelji razlog nepovećanja fiskalne snage jedinica lokalne samouprave leži u održavanju naše ovisničke pozicije spram državne vlasti jer mi za novac moramo moliti”, poručuje mu Suzana Jašić, gradonačelnica grada Pazina iz redova Možemo!

“Takva pozicija otupljuje našu oštricu”, ističe osvrćući se i na posjete najviših predstavnika vlasti pojedinim gradovima i općinama. Tako, primjerice, u prijateljskom i ‘na vertikali’ gradu ministar Oleg Butković najavljuje projekt obnove željeznice Buzet – Sveti Petar u Šumi, no u njezin Pazin vladajući političari izbjegavaju doći.

“Građani tako stječu dojam podrške te smatraju da je važno biti u dobrim odnosima s vladajućima. Nama koji smo u dvostrukoj opoziciji, i na županijskoj i na nacionalnoj razini, posebno je teško, no ne smijemo se žaliti jer se to shvaća kao slabost. Mi stoga moramo raditi dvostruko više”, upozorava Jašić.

Nije ‘u vertikali’
Petra Škrobot, gradonačelnica grada Samobora iz Fokusa, također se susreće s brojnim problemima jer nije ‘u vertikali’. Već tri godine pregovara oko sanacije odlagališta ilegalnog otpada, ističe. Međutim, njezina su iskustva s Ministarstvom financija po pitanju zaduživanja za kapitalne projekte vrlo dobra.

“Nije bilo zastoja i nitko nije držao papire u ladici”, ističe gradonačelnica kojoj je bivši dugogodišnji gradonačelnik ostavio više usmenih poslovnih dogovora zbog kojih je grad završio na sudu.

Iako pozvani nitko od gradonačelnika iz redova HDZ-a nije našao vremena doći na rasprava o tome koliko važnu ulogu politička pripadnost ima na upravljanje gradovima i općinama.