Zamjenom papirnate arhive računa digitalnom uštedjet će oko 3,2 milijuna eura, rečeno je na okruglom stolu ‘eArhiva zaprimljenih i poslanih e-računa’ u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.

Digitalno poslovanje za mnoge poduzetnike otvara nova pitanja i probleme, iako se o ovoj temi govori već dugi niz godina. Porezni nadzor nadilazi klasičnu papirologiju, a digitalna dokumentacija podliježe strogim propisima i mora biti usklađena s važećim zakonima.

Velike uštede
“Vlada veliko neznanje oko papirnatih i e-računa kod poduzetnika. Posebice u razlici kod evidentiranja i poreznog tretiranja računa i prepoznavanja koji oblik je porezno priznat. Važno je znati da je XML format original, a ne ono što se kasnije printa u PDF verziji i stavi u registrator”, napomenula je Maja Živanović Ivankić, porezna savjetnica, i potpredsjednica Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Živanović Ivankić: Oni koji nisu čuvali e-račune, a trebali su, najbolje je da se obrate svom informacijskom posredniku koji će ih uputiti do arhiva.

Živanović Ivankić naglašava kako je do sada e-račun bio propisan jedino u javnoj nabavi, no zbog napretka tehnologije poduzetnici su se većinom sami prebacili na digitalni oblik. Pravila se sada mijenjaju i obaveza razmjene e-računa u gospodarstvu vrijedi za porezne obveznike od 1. siječnja 2026., a kod obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i poreza na dobit od 1. siječnja 2027. godine.

Prema zakonu eRačun se smatra vjerodostojnom ispravom prema trećima, dok njegova vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost treba osigurati od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Pritom se e-računi čuvaju u elektroničkom obliku najmanje 11 godina od isteka poslovne godine na koju se odnose. No, usprkos novim pravilima koja pristižu brzim korakom, i dalje je prisutno mišljenje da je račun u PDF obliku jednako vrijedan kao original.

“Oni koji nisu čuvali e-račune, a trebali su, najbolje je da se obrate svom informacijskom posredniku koji će ih uputiti do arhiva. Kazne prema poreznim propisima za neispravne e-račune i arhiviranje mogu dosegnuti i 60.000 eura, ali to su ekstremi. Vjerujem da će se poduzetnici osvijestiti kako da svoje poslovanje pravilno očuvaju”, komentirala je Živanović Ivankić.

Prošlog tjedna završilo je e-Savjetovanje za Zakon o fiskalizaciji s kojim će se mijenjati obveze razmjene e-računa u gospodarstvu, a stručnjaci iz sektora napominje i kako, osim što će uskoro biti zakonski imperativ, digitalno poslovanje donosi uštede.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Dugo se bavim analizama poslovanja. Trebamo se svi zapitati koliko novca propuštamo i bacamo kad ne koristimo digitalno poslovanje. Samo opća digitalizacija dovodi do desetak eura uštede na obje strane”, rekao je Darko Gulija, predsjedavajući u Tehničkom odboru za e-račune i član radne skupine Ministarstva financija.

Papirnate arhive dosta koštaju, ne samo njihov ispis, već i čuvanje i prostor koji se za njih mora odvojiti, a svega toga nema kod digitalne arhive. Tijekom panel diskusije ‘Digitalno desetljeće Europe i Fiskalizacije 2.0 – Zašto više ne možemo ignorirati nepravilnosti u arhiviranju e-računa’ stručnjaci su objasnili kako nova regulativa mijenja poslovne procese.

U panelu su sudjelovali Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini, Josip Kovačec, glavni operativni direktor u Elektroničkim računima, Renata Kalčić, pomoćnica ravnatelja u Sektoru za normativnu djelatnost, edukaciju i međunarodnu suradnje, Helena Schimdt, partnerica u Odjelu poreza i voditeljica hrvatskog ureda Deloittea te Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku i prodekan za poslovanje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

“Ulazimo u novi val obaveze, a rezultati digitalizacije neće biti postignuti bez toga da svi razmjenjujemo račune na isti način. Tako se standardi prisutni u javnoj nabavi sada šire. Neki mali poduzetnici koji nikada nisu sudjelovali u javnoj nabavi dosada nisu percipirali XML i sve su slali mailom, pa se sada pitaju jesu li takvi mailovi bili vjerodostojni i nadaju se da će biti fleksibilnosti za povijesne podatke”, opisala je trenutnu situaciju Kajtaz. Kalčić napominje kako se u novim pravilima istim očima gledaju i plaćanje gotovinom i karticama, a od sada u to ulazi i plaćanje putem transakcijskog računa.

Pratiti tehnološke trendove
Tehnologija koja poslovnim ljudima služi za arhiviranje neprestano napreduje i zato Stančić naglašava kako je važno aktivno pratiti i činiti konverzije iz medija u medij kako bi podaci bili neprestano dostupni. On također naglašava kako je XML izvornik, ali kako je moguća i pretvorba gradiva, ako se čini na pravilan način, i putem sustava digitalizacije koji je certificiran od Državnog arhiva. No sveučilišni profesor posebno naglašava kako skeniranje papira nije jednako vrijedno kao digitalni izvornik.

“Sigurnosna kopija (backup) razlikuje se od arhive, to je samo kopija. To dvoje se nikako ne smije miješati. No na proces digitalizacije treba gledati tako da si pokušamo stvoriti dodatnu vrijednost, primjerice korištenjem umjetne inteligencije ili sličnih alata s kojima možemo napraviti analizu podataka s kojima možemo donijeti pametnije poslovne odluke”, izjavio je Stančić.