Krajem prošle godine počeli su pripremni zemljani radovi za izgradnju sunčane elektrane Korlat, instalirane snage 99 i priključne snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura i riječ je o do sada najvećem projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom 2026. godine. Za financiranje izgradnja elektrane HEP je sklopio ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom investicijskom bankom, osiguranima jamstvima Vlade. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

Pred puštenjem u redovni, komercijalni pogon nalazi se sunčana elektrana Črnkovci priključne snage 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca, koja je ujedno i deseta HEP-ova neintegrirana sunčana elektrana, snage veće od jednog megavata, priključena na mrežu. Riječ je o prvoj u nizu elektrana koje će HEP izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je sklopio s jedinicama lokalne samouprave. Ukupno postavljena 24.624 fotonaponska modula, koji su povezani na 39 trofaznih izmjenjivača, omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati, što će biti će dovoljno za opskrbu oko 4.500 kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,7 milijuna eura.

Aktivno osam gradilišta sunčanih elektrana

U tijeku je i izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se izgradnja baterijskog spremnika, koji bi akumulirao višak proizvodnje i time omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Na taj način Unije će ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Osim Črnkovaca, Korlata i Unija, u ovom je trenutku aktivno još pet gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Od 2024. godine u probnom je radu sunčana elektrana Jambrek, snage 5 megavata, izgrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji, dok je sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine pred ulaskom u probni rad. U izgradnji su SE Čakovec snage 8,5 megavata, te SE Lipik, snage 5 megavata, koja se, kao i SE Črnkovci, realizira na temelju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju s Gradom Lipikom. U punom je zamahu izgradnja SE Dugopolje, priključne snage 10 megavata i vrijednosti investicije od 11 milijuna eura. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6.000 kućanstava.

U izgradnji je također prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana. Ukupno, HEP do sada u funkciji ima 65 takvih elektrana, a od budućih ističe se lokacija Kombi termoelektrane Jertovec, gdje će se izgraditi integrirana sunčana elektrana snage 300 kilovata.

Priprema se projekt reverzibilne hidroelektrane Blaca

Među ostalim projektima obnovljivih izvora dominiraju hidroelektrane. Najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. Također, u stambenu zgradu “Kosinjku” u Perušiću, izgrađenu u svrhu zbrinjavanja dijela stanovništva s područja buduće akumulacije Kosinj, useljeni su prvi stanari. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata. Uskoro počinje izgradnja Retencije Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana Gojak i Lešće. U pripremi je izgradnja male hidroelektrane Peruća, a u razvoju projekt izgradnje hidroelektrane Zaprešić, snage do 15 megavata.

U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora biti potrebno osigurati spremanje energije. Od projekata u razvoju ističu se reverzibilne hidroelektrane Vinodol, snage 150 MW i Blaca, snage približno 500 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od čak milijardu kilovatsati. RHE Blaca je posebno značajna u kontekstu buduće potrebe za zaprimanjem i skladištenjem viška električne energije iz obnovljivih izvora u dalmatinskom zaleđu. HEP također priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu ima i projekte elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.

Do 2030. 50 više proizvodnje iz OIE nego 2017.

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će intenzivirati ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Ulaganja u prijenos i distribuciju u razdoblju od 2024. do 2026. bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Veliki dio tih investicija osiguran je iz EU fondova, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U sklopu tog programa, između ostalog uskoro će se provesti zamjena postojećih i izgradnja novih dionica podmorskih kabela. Osim jačanja sigurnosti opskrbe na otocima, to će omogućiti i izgradnju sunčanih elektrana upravo na lokacijama s velikim brojem sunčanih sati.

Sve navedeno realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050., do kada HEP, u skladu s ciljevima EU, planira dekarbonizirati svoj ukupan poslovni portfelj. Kao prijelazni cilj, do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Za sve to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.