U energetskoj tranziciji Hrvatska se mora držati srednjeg puta, poručuje Ante Šušnjar, ministar gospodarstva sa summita Poslovnog dnevnika “Energetska revolucija: Put prema održivoj budućnosti”. “Bilo kakva isključivost mogla bi izazvati ekonomske i socijalne poteškoće”, smatra ministar koji je u relativno kratko vrijeme mandata iznio nekoliko ideja energetskih projekata koji su izazvali brojne reakcije. Ministar se tako zalaže za gradnju vlastite nuklearne elektrane, novog pravca elektroenergetske mreže te kupnju ruskog udjela u NIS-u, srpskoj energetskoj kompaniji.

Nove ideje

Dok mu bivši ministri gospodarstva, resora koji upravlja energetikom, sa summita Poslovnog dnevnika poručuju da je ideja da Janaf preuzme NIS teško ostvariva, on ne posustaje.

“Mislim da nema prirodnije simbioze od one Janafa i NIS-a. Janaf ne bi bio pretenciozan partner koji bi težio tome da prevlada u NIS-u, već dobar i konstruktivan partner”, kaže Šušnjar napominjući da je, između ostaloga, NIS-ova rafinerija davno modernizirana za razliku od one u Rijeci. Svojim prethodnicima pak na početku razgovora s Mladenom Miletićem, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika, poručuje da mu je žao što je mnogo toga iz njihovog mandata ostalo samo na idejama. “No polako radimo na realizaciji”, kaže.

U pripremi su i razradi, otkriva, i drugi važni energetski projekti koji bi Hrvatskoj trebali osigurati kvalitetan energetski miks i neovisnost te pouzdanu elektroenergetsku mrežu.

Šušnjar otkriva da s kolegom iz Italije pregovara o polaganju pomorskog kabla, odnosno gradnji interkonekcije između Italije i Hrvatske. “Taj bi kabel riješio probleme koje imamo u Primorskoj Hrvatskoj zbog proizvodnje energije iz solara i vjetroelektrana”, ističe dodajući da je planiran bilateralan sastanak na temu s talijanskim ministrom u Rimu za otprilike mjesec dana.

“Nadam se ćemo pokrenuti proces gradnje kabla kojim bi riješili administrativne prepreke izgradnje 400 kilovata dalekovoda Lika-Dalmacija”, poručuje ministar napominjući da je žalosno da takvu interkonekciju s Italijom imaju Albanija i Crna Gora te da rade na gradnji drugog kabla dok Hrvatska nema niti jednog.

Usto najavljuje da se radi i na analizama i modelima po kojima bi trošak energije poduzećima u Hrvatskoj, koji je trenutačno među najvišima u Europi, bio smanjen.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Od projekata izdvaja i onaj izgradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Time se, barem za sada, otklanja mogućnost uključivanja Hrvatske u izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško, što se do nedavno spominjalo kao realna mogućnost.

“Danas postoje projekti malih modularnih reaktora”, izlaže ministar pitajući zašto bi “Hrvatska morala trčati za nekim i uvijek nešto moliti. Zašto ne bi realizirali svoj projekt”. Za analizu procjena isplativosti Šušnjar je već osnovao radnu skupinu, a krajem ljeta trebala bi biti osnovana i agencija koja će izračunati što je za Hrvatsku energetski i ekonomski optimalno.

Stari problemi

Napokon bi trebao biti riješen, čini se, problem realizacije velikog broja projekata obnovljivih izvora energije (konkretno njih 45 vrijednih otprilike dvije milijarde eura), koji stoje već gotovo tri godine zato što državna regulatorna agencija HERA nikako da donese odluku o iznosu naknade za priključenje na mrežu.

“Vrlo brzo ćemo ići s donošenjem pravilnika za priključenje na mrežu. Naknada neće biti, međutim, ugovori će biti fleksibilni i operator će ih moći isključiti iz mreže u bilo kojem trenutku. Posljedično to znači da investitore potičemo da ulažu u baterijske kapacitete za skladištenje energije. Istovremeno s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja radimo na rješavanju regulative, odnosno dozvola, oko instalacije baterijskih sustava”, najavljuje Šušnjar.

Ministar u konačnici poručuje da moramo raditi na kvalitetnom energetskom miksu. Ističe da veliki potencijal imamo u geotermalu u kojem, kao i kod nuklearne energije, a za razliku od sunca i vjetra, nema oscilacija u proizvodnji. “Radimo na tome da olakšamo regulativni okvir za geotermalne projekte”, ističe dodajući da se dosadašnja tranzicija na obnovljive izvore energije u nekim dijelovima Hrvatske provodila prilično neselektivno.