Na istoku Đurđevca Ina je podignula bušeći toranj jer u petak, 28. ožujka službeno kreće istražno bušenje geotermalnog područja Lešćan. Najavila je to na konferenciji Hrvatski energetski potencijali Ana Lazo, direktorica Razrade polja i geotermalne energije u toj kompaniji i jedna od 20 stručnjaka koji su raspravljali o energetskoj samodostatnosti jedinica lokalne samouprave, s naglaskom na razvoj i primjenu geotermalne energije.

Sudionike konferencije u Domu kulture ugostio je đurđevački gradonačelnik Hrvoje Janči. Naglasio je da težnja energetskoj samodostatnosti hrvatskih gradova i općina kroz ekonomično korištenje energenata i energetsku efikasnost javnih zgrada i ustanova za cilj ima smanjiti cijenu energenata u cijeni usluge koja se pruža u javnim servisima.

Spora država ili?
“Licenciju za istraživanje geotermalnih voda dobili smo u listopadu 2023. i za manje od godinu dana uspjeli smo odraditi sve pripremne aktivnosti i započeti građevinske radove na našoj prvoj bušotini. Usto, napravili smo i pripremne radove za još dvije lokacije koje će se ispitivati jedna za drugom u slučaju da se geotermalni potencijal bušotine Lešćan potvrdi”, istaknula je Lazo. Dodala je da Ina cilja i na proizvodnju struje iz geotermalne energije iz bušotina u općini Kalinovec i Kloštru Podravskom.

Dozvola za eksploataciju geotermala može se dobiti za dva mjeseca, u slučaju da investitori predaju kvalitetno izrađenu dokumentaciju, rekla je Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftu i geotermalne vode u Ministarstvu gospodarstva. “Sporost državne administracije često spominju oni koji predaju vrlo nekvalitetnu dokumentaciju zbog čega verifikacija može potrajati i dulje od 12 mjeseci”, upozorila je Leško.

Vrijeme povrata ulaganja, kada je riječ o geotermalnoj proizvodnji električne energije, iznosi sedam do deset godina, a omjer geološkog rizika i kapitalnog ulaganja iznimno je velik, kaže voditeljica Službe za geotermalne potencijale u Agenciji za ugljikovodike Ljiljana Zornjak. “Možete uložiti 10 milijuna eura u bušenje, a da ne dobijete ništa.

Upravo zato, Agencija je krenula s projektom koji se odnosi na integraciju geotermalne vode u centralne toplinske sustave na području četiri hrvatska grada. To je prvi takav projekt u ovom dijelu Europe u sklopu kojeg smo na temelju relevantnih geofizičkih podataka napravili podloge, locirali bušotine i smanjili geološki, ali i financijski rizik budućim investitorima”, zaključila je Zornjak.

Skupa tehnologija
Geotermalne projekte gotovo je nemoguće je realizirati bez eksternog financiranja, moglo se čuti na konferenciji. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Lovre Karamarko istaknuo je da su potraživanja države od zemalja donora ove godine učetverostručena.

“Prethodna financijska omotnica u okviru programa Energija i klimatske promjene iznosila je 20 milijuna eura. Programski partner bio je Energetski institut Hrvoje Požar. U tom programu realizirano je 38 projekata koji su se ticali obnovljivih izvora energije, od čega su se četiri odnosila na geotermale.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora

Ogledni primjer budućih ulaganja je bušotina Veliko Korenovo u sastavu grada Bjelovara gdje su potvrđeni geotermalni potencijali, no kroz realizaciju projekta pokazalo se da inicijalna procjena troškova ne prati terenske potrebe jer je tehnologija izuzetno skupa. Sada smo u fazi pregovaranja sa zemljama donorima, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom, koje financiraju buduća ulaganja u program.

Nužno je da program prati potrebe Republike Hrvatske u kontekstu zelene tranzicije i energetske samodostatnosti kojoj težimo. Izuzev financiranja, te zemlje relevantne su zbog znanja i iskustva koje imaju po pitanju obnovljivih izvora energije”, rekao je Karamarko.