Tržište stambenih nekretnina u eurozoni brzo se oporavilo od pritiska inflacije, skupe energije i visokih kamatnih stopa, ali visoke cijene stambenih kvadrata ograničile su pristupačnost stambenih kvadrata, upozorila je u ponedjeljak Europska središnja banka (ECB).

Podaci za treće tromjesečje 2024. godine navode na zaključak da su cijene već dosegnule visoku razinu iz ljeta 2022. godine, ističu u ECB-u, zaključivši da je “njihov oporavak bio puno brži nego u razdoblju nakon globalne financijske i dužničke krize” u eurozoni.

Tokom godinu i pol dana cijene su bile pale za tri posto, kada se uzme u obzir najniža i najviša točka u ciklusu, a u dvogodišnjem kriznom razdoblju bile su se smanjile za gotovo pet posto, napominju.

Pad cijena bio je ujedno koncentriran na manji broj zemalja, samo 12 od njih 20 obuhvaćenih istraživanjem, a glavni uteg bila je Njemačka, koja je tu ulogu ‘preotela’ zemljama na periferiji eurozone, konstatira ECB u Ekonomskom biltenu.

Relativno blagi pad cijena poštedio je budžete kućanstava i bilance banaka, ali njihova je razina i dalje visoka, što je negativno utjecalo na pristupačnost stanovanja i u uvjetima “manje stroge” monetarne politike.

Cijene nekretnina mogle bi rasti i u idućim tromjesečjima, s obzirom na kombinaciju ograničene ponude i kontinuirano solidne potražnje, prognoziraju u ECB-u, napominjući da takav trend možda nije dobar za gospodarstvo u cjelini..

U lipnju prošle godine banka je počela snižavati ključne kamatne stope, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije. Od srpnja 2022. do rujna 2023. bili su ih podigli su za 4,5 postotnih bodova.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene