Najveće europske sile podupiru napore da se zaplijeni više od 200 milijardi eura zamrznutih ruskih imovine, dok pripremaju planove za dogovor o primirju u Ukrajini, izvijestili su svjetski mediji.
Francuska i Njemačka, koje su dugo bile protiv potpune zapljene imovine smještene u EU, trenutačno s Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim zemljama raspravljaju o načinima na koje bi se ta imovina mogla iskoristiti. Francuski dužnosnici razmatrali su prijedlog prema kojem bi europske prijestolnice zaplijenile tu imovinu ako bi Moskva prekršila budući dogovor o primirju u Ukrajini, rekli su troje ljudi upoznatih s tim razgovorima, kao dio napora da se osiguraju postkonfliktna sigurnosna jamstva za Kijev, prenosi Financial Times.

Razgovori se odvijaju usred niza europskih diplomatskih napora, predvođenih Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, kako bi se osmislio plan za mir u Ukrajini, potaknutih odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da otvori bilateralne pregovore s Moskvom.

Saveznici G7 zamrznuli su oko 300 milijardi eura imovine Ruske središnje banke 2022. godine nakon pune invazije Moskve na Ukrajinu, od čega većina — oko 190 milijardi eura — leži u središnjoj sigurnosnoj depozitarnoj instituciji Euroclear u Belgiji, dok su manji iznosi smješteni u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Švicarskoj i SAD-u.

Trenutačno se prihod koji generira ova imovina — uglavnom gotovina i državne obveznice — koristi za vraćanje 50 milijardi dolara kredita Ukrajini koje su posudile zemlje G7, no sama imovina nije korištena.
Zemlje poput Ukrajine, Poljske i baltičkih zemalja već dugo pozivaju na zapljenu temeljne imovine, no ključne prijestolnice, uključujući Berlin, Pariz i Bruxelles, ranije su se opirale zbog zabrinutosti da bi zapljena državne imovine mogla postaviti presedan prema međunarodnom pravu.

Europska središnja banka također je bila zabrinuta da bi status eura kao sigurne opcije za strane rezerve mogao biti ugrožen. Većina imovine denominirana je u eurima. Tijekom razgovora s Trumpom prošli tjedan, Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, rekao je da trenutna zapljena imovine ne bi bila u skladu s “poštivanjem međunarodnog prava”, ali da bi novac mogao biti “dio pregovora na kraju rata”.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji čeka preuzimanje kancelarske pozicije, naznačio je da bi mogao razmotriti podršku prijedlogu koji uključuje zapljenu zamrznute ruske imovine, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem. Merz u srijedu razgovara s privremenim kancelarom Olafom Scholzom kako bi uskladio stajališta pred summit europskih lidera koji se održava u četvrtak.

Britanski premijer Keir Starmer u ponedjeljak je izjavio da London razmatra kako bi imovina mogla biti iskorištena. “Očigledno, prihodi i profiti se koriste”, rekao je zastupnicima, govoreći nakon što je u vikend potpisao dogovor s Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine, prema kojem će UK posuditi 2,26 milijardi funti Ukrajini, osigurane prihodima od sankcionirane ruske državne imovine.

“Što se tiče same [temeljne] imovine, to je vrlo komplicirano pitanje. Nije jednostavno”, dodao je Starmer. “Ali mislim da moramo učiniti više i radimo na tome da pogledamo koje su mogućnosti, barem u suradnji s drugim zemljama.”

Priznanje ministarstva

Hrvatski poslodavci prepoznati kao prijatelji obitelji: ovogodišnji dobitnici priznanja

Energetska samodostatnost

Ova jedinstvena platforma energiju pretvara iz troška u profit

Dvojica ljudi upoznatih s francuskim prijedlogom rekli su za Financial Times da je on dobro prihvaćen kada se radi o saveznicima, ali da još uvijek nema dogovoar.

Savez koji podržava zapljenu dobio je poticaj prijetnjom administracije Trumpa o povlačenju vojne potpore Ukrajini. “Sve više zemalja spremno je iskoristiti [zapljenu zamrznute imovine] kao sredstvo pritiska”, rekao je jedan izvor.