Inflacija u eurozoni blago je usporila u veljači, prvi put od prošle jeseni, čime je nastavljen pad inflacijskog pritiska koji se odražava i na Hrvatsku, pokazuju preliminarni podaci Eurostata objavljeni u ponedjeljak. Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,4 posto, što je blagi pad u odnosu na siječanjskih 2,5 posto.

Analitičari su očekivali nešto manji pad, na 2,3 posto, a inflacija je popustila prvi put od rujna prošle godine. Temeljna inflacija, koja isključuje troškove energije, hrane, alkohola i duhana, bila je 2,6 posto, što je blago ispod siječanjskih 2,7 posto. Najveći pritisak na inflaciju i dalje dolazi iz sektora usluga, čije su cijene porasle za 3,7 posto u veljači, što je smanjenje u odnosu na siječanjskih 3,9 posto.

Cijene energije, s druge strane, usporile su svoj rast na samo 0,2 posto u veljači, u odnosu na 1,9 posto u siječnju. Ovi podaci ukazuju na usporavanje rasta cijena energije, što može imati dugoročni pozitivan učinak na smanjenje inflacijskih pritisaka.

Podaci iz eurozone prate slične trendove u velikim gospodarstvima unutar regije. U Njemačkoj je inflacija u veljači ostala nepromijenjena, iznad očekivanih 2,8 posto, dok je u Francuskoj naglo pala na 0,9 posto. U Hrvatskoj je inflacija na godišnjoj razini iznosila 4,7 posto, što je usporavanje u odnosu na siječanjskih 5 posto, a na mjesečnoj razini cijene su stagnirale. U Estoniji su cijene porasle za 5,0 posto, dok je u Belgiji inflacija bila 4,4 posto.

Europska središnja banka (ECB) sastaje se kasnije ovog tjedna, a tržišta očekuju još jedno smanjenje kamatnih stopa, šesto od početka popuštanja monetarne politike u lipnju 2024. godine. ECB će također pratiti kretanje inflacije i donijeti daljnje odluke o monetarnoj politici s ciljem povratka inflacije na ciljanih dva posto.