Ljudi kažu da se boje investiranja jer će izgubiti novac, a pogledajte koliko ih se istovremeno kladi. Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, prednjači po ulasku u trgovanje kriptovalutama. Kod nas se ili drži novac u bankama ili kockamo. To su veliki ekstremi, nema zlatne sredine koja je na zapadu razvijena”, kaže Tamara Vrhovec Sekač, menadžerica za širenje međunarodnog poslovanja u Finax Intelligent Investing.

Velik dio građana još uvijek višak novca koji imaju ne ulažu, a najveći razlog toga je nedostatak znanja iz područja financija. Problem nedovoljne financijske pismenosti prisutan je unutar čitave EU, a istraživanje iz 2023. pokazuje kako samo 18 posto Europljana ima visoku razinu financijske pismenosti. Ukupno na rang ljestvici financijske pismenosti Hrvatska je zauzela 18. od 27 mjesta.

Lagan napredak
“Statistike pokazuju da polako napredujemo, ali teško je to prikazati jako pozitivnim. Velika je razlika u mentalitetu mlađih i starijih. Problem kod starijih generacije je što u vrijeme njihovog odrastanja o financijama se nije pričalo, a novije generacije su više tehnološki educirane i puno im je sadržaja dostupno, no kod njih mora postojati želja da nauče”, kazala je Vrhovec Sekač.

U našoj zemlji još uvijek je ukorijenjena ideja da je u bankama novac najsigurniji, iako će samo ‘stojeći na računu’ izgubiti na vrijednosti. Financijska stručnjakinja svjedoči kako je u zapadnoj Europi najnormalnije da građani sami odvajaju za svoju mirovinu, a ne da očekuju da će se država pobrinuti za to. No i kada smo svjesni da je mirovinski sustav na slabim nogama i kad su posljedice visoke inflacije vidljive, važno je pažljivo i educirano investirati jer je mjesta za pogrešku puno.

“Većina ljudi osjeća pritisak zbog visoke inflacije i vide da s novcima nešto treba, ali ne znaju što. U takvoj situaciji lako pokleknu kad odu na kavu s prijateljem koji im kaže da mu super ide investicija u neke kriptovalute, ljudi tad brzo pomisle ‘njemu ide, ići će i meni.’ Osnovno je znati da neka investicija može biti dobra za jednu osobu, ali ne mora za drugu”, upozorava Vrhovec Sekač.

Vrijeme fluktuacija
Kao jednu od najvećih pogrešaka prilikom investiranja ističe krivu sliku o tome što je investiranje pa, umjesto u investiciji, završe u špekulaciji. Špekulacija je pojam u ekonomiji koji označava preuzimanje neuobičajeno velikog rizika u financijskim poslovima s nadom u velik dobitak.

“Kad nešto obećava u vrlo kratkom roku donijeti jako visoke prinose, od toga moramo bježati”, naglašava menadžerica. Uz to, Vrhovec Sekač napominje paniku kao jednu osnovnu financijsku grešku. To se često dogodi kada se ljudi precijene, ulažu u nešto što ne razumiju ili poslušaju krivi savjet pa dinamično ulažu, a znaju da će taj novac trebati u kratkom periodu.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

“Vjerujem da će biti dosta fluktuacija u vremenima koja dolaze, jer je dosta toga geopolitički nestabilno. Onda će netko tko je stalno na svom računu vidjeti te trzavice, onaj tko je pravi, pasivni investitor, njega fluktuacija neće zanimati”, napominje. Na polju financija, koje je poprilično kompleksno, kao najisplativiji oblik ulaganja menadžerica vidi pasivno investiranje i ETF-ove jer “znamo što je vrijednost iza njih i možemo diversificirati portfelj”.

“ETF-ove možemo dobiti za male novce, investirati mjesečno onda kad imamo. Prvi korak je imati dobre financijske navike, prvo platiti sve što trebamo platiti, a potom od plaće platiti budućeg sebe jer to je investiranje”, napominje Vrhovec Sekač.

Promatrajući navike hrvatskih građana stručnjakinja tvrdi kako su nas, što zbog tradicije, što zbog popularne obale, nekretnine gotovo pa glavni način investiranja. “Za kupiti nekretninu potreban je jako velik početni kapital, a može se dogoditi situacija poput zagrebačkog potresa. Nekretnina nije likvidna, osim u slučaju fantastične lokacije, nije je lako prodati’’, kazala je Vrhovec Sekač. Uz to, kriptovalute u Lijepoj Našoj pronašle su svoju publiku. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2022. godine 16 posto hrvatskih građana ulaže u kriptovalute.

“Brine popularnost kriptovaluta i sličnih trendova u kojima se sve može promijeniti jednim tvitom Elona Muska ili Donalda Trumpa. Kakva je onda vrijednost iza toga? Mene to uvijek muči kao nekoga tko je educiran o financijama’”, naglašava Vrhovec Sekač.