Pažnju šire javnosti posljednjih dana uvelike zaokupljaju dvije teme – bojkot trgovaca i zgusnuta sportska događanja, naročito na rukometnim i nogometnim terenima. Koliko god su različite, ponešto im je i zajedničko.

Jedna od dodirnih točaka su im i visoke cijene, premda je u slučaju kampanje potrošačkog bunta to središnja, ishodišna točka, a u praćenju npr. zagrebačkih utakmica Svjetskog rukometnog prvenstva pitanje cijena ulaznica provlačilo se više-manje rubno, kao usputna kritika organizacijskim strukturama.

Međutim, mnogi promatrači i znakovitijom zajedničkom crtom primjećuju da su obje teme potencirale pojačana reklamiranja. S jedne strane, u eteru je, kažu, više oglašavanja akcijskih ponuda trgovaca nego što je uobičajeno, a to pogotovo vrijedi za reklamiranje kockarnica i kladionica.

Oglašavanje u području igara na sreću zakonski je regulirano i pretpostavka je da su njihovi razmjeri i proteklih dana, unatoč možda drukčijoj percepciji mnogih građana, u okvirima pravila igre. U vezi s tim uskoro slijedi donošenje izmjena Zakona o igrama na sreću kojima će se dodatno postrožiti regulativa, uključujući i odredbe vezane uz oglašavanje pojedinih kategorija tih igara (casina, kladionice, automati, lutrijske igre).

No, uza sve kontroverze, to je područje u konačnici dio moderne industrije zabave, koji zbog svog karaktera i utjecaja na društvo u većini zemalja podliježe strogim zakonskim ograničenjima. Istodobno, državni proračun od igara na sreću ubire nemale prihode s osnove poreza i naknada. U Hrvatskoj ti iznosi iz godine u godinu rastu, a podaci Porezne uprave pokazuju da ni prošla godina nije bila iznimka.

Rast tržišta
Tijekom prošle godine u državni proračun uplaćeno je ukupno 354 milijuna eura poreza i naknada. U odnosu na prethodnu godinu to je za oko 43 milijuna ili 14 posto više. No usporede li se te brojke s onima iz 2022. u proračun se od igara na sreću lani slilo čak 103 milijuna ili 41 posto više. U razdoblju od protekle četiri godine, pak, te su uplate udvostručene (u 2020. su iznosile manje od 175 milijuna).

Od ukupnih prošlogodišnjih uplata oko 74 milijuna eura odnosi se na porez na dobitke od igara klađenja, dok je od priređivača tih igara u državnu riznicu uplaćeno 60 milijuna s osnove mjesečnih naknada te još tri milijuna na račun godišnje naknade.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Najviše novca proračunu ipak donose mjesečne i godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u kategoriji automata; lani je njihov iznos premašio 115 milijuna eura. U isto vrijeme one od casina dosegnule su nešto manje od 70 milijuna eura, ali u usporedbi s prethodnom godinom kod casina su uplate po osnovi mjesečnih naknada porasle jače, 23 posto.

Predstojeće izmjene Zakona Ministarstvo financija je objasnilo kontinuiranim razvojem tehnoloških inovacija na tržištu igara na sreću, ekspanzijom priređivanja igara na sreću putem interneta i znatno većom dostupnošću igara na sreću. Sve to, kažu, ukazuje na nužnost adekvatnog usklađenja normativne regulacije s promjenama na tržištu igara na sreću, ali i posljedicama razvoja igara na sreću na društvo u cjelini.

U tom smislu naglasili su kako recentni rezultati istraživanja stručnjaka za prevenciju ovisnosti o igrama na sreću relativiziraju koristi od djelatnosti priređivanja igara na sreću na prihode državnog proračuna. Kako navode, rezultati tih istraživanja “ovisno o primijenjenoj metodologiji, ukazuju da društveno-ekonomski troškovi ovisnosti o igrama na sreću čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću te upućuju na potrebu implementacije širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću”.

Novine se znaju od lani
Glavne novine zakonskih izmjena najavljene su još u proljeće prošle godine. Tada je rečeno i da su dva ključna područja izmjena regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

U pogledu daljnjeg ograničavanja reklamiranja, nova pravila uključuju restrikcije oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

U odnosu na zakonski prijedlog koji je raspravljen u Saboru, u konačnom, prema najavama, trebala biti i potpuna zabranu kladomata u svim ugostiteljskim objektima, a ne samo obveza da s ciljem zaštite maloljetnika kladomati imaju ugrađene čitače za osobne iskaznice.