Bojkot dućana prošlog petka donio je upečatljive slike praznih trgovina i čak 44 posto manje izdanih računa u maloprodaji. Pritom je njihova vrijednost bila 53 posto manja nego u petak 17. siječnja.

Mnoge građane naljutile su informacije koje su počele kružiti internetom o jeftinijim proizvodima u zapadnoeuropskim zemljama u kojima je standard života puno bolji nego kod nas. Shodno tome, usporedili smo glavni grad Hrvatske s Bečom, Berlinom, Ljubljanom i Trstom.

Bojkot se nastavlja
Uvozno pivo u Berlinu je 18 posto jeftinije nego u Zagrebu. Dok 0,33 litara uvoznog piva u glavnom hrvatskom gradu stoji 1,98 eura, u Berlinu mu je cijena 1,63 eura. Građani Beča i Ljubljane također prolaze jeftinije nego Zagrepčani. U Beču se malo uvozno pivo plaća 1,85 eura, a u Ljubljani samo cent više.

Osviješteni građani sve više istražuju kako po pitanju brojnih cijena proizvoda i usluga prolaze drugi Europljani. Razlog tome je masovni bojkot dućana kojeg je platforma ‘Halo, inspektore’ organizirala prošlog tjedna, a koji će se ponoviti i ovog petka s ciljem daljnje borbe protiv visokih cijena u trgovinama.

Na globalnoj internetskoj platformi Numbeo.com moguće je usporediti troškove života u različitim gradovima diljem svijeta. Njihova baza podataka obuhvaća cijene širokog spektra proizvoda i usluga, uključujući hranu, stanovanje, račune i drugo. Ponajprije, važno je reći kako Zagrepčani imaju manju prosječnu neto plaću nego građani u spomenutim zapadnoeuropskim gradovima, izuzev Trsta čija je neto plaća 1,79 posto niža nego zagrebačka.

Kad je u pitanju prehrana, paket od 12 jaja u Berlinu je 2,8 posto jeftiniji nego u Zagrebu, dok stanovnici Ljubljane, Beča i Trsta za paket jaja plaćaju više nego Zagrepčani. Ipak, mora se priznati kako je cijena 500 grama svježeg bijelog kruha u Zagrebu najniža od svih uspoređenih gradova, pritom Berlinčani za kruh izdvajaju čak 69 posto veći iznos nego stanovnici Zagreba. Kilogram krumpira dva je centa jeftiniji u Ljubljani nego u Zagrebu, dok ga je najskuplje kupiti u Trstu gdje stoji dva eura.

Renta jeftinija u Trstu
Neizostavan dio svih kućnih budžeta svakako su računi. Za struju, grijanje, vodu i odvoz smeća Zagrepčani izdvajaju prosječno 183 eura što je najniži iznos od svih gradova koje smo usporedili. Pritom je važno podsjetiti kako je u Hrvatskoj cijena struje limitirana, a cijena vode i komunalija određuju se administrativno i pod upravljanjem su javnih firmi. Iznajmiti jednosoban stan u centru za 5,35 posto jeftinije je u Trstu nego u Zagrebu.

Dok je kupnja kvadrata stana u centru visoka po cijeloj Europi, no i dalje je jeftinija u Zagrebu u usporedbi s drugim zapadnoeuropskim gradovima. U Berlinu za kvadrat stana u centru treba 5698 eura više nego u hrvatskoj metropoli. Kad je u pitanju, kupnja stana izvan centra, u Trstu će potencijalni kupci izdvojiti 38 posto manje nego oni koji žele dom pronaći van centra Zagreba.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Sada ostaje pitanje koliko će revolt građana potrajati. Ante Mihaljević, trener poslovne komunikacije, vjeruje kako će potrošači apsolutno početi više gledati kakvo je stanje u drugim europskim zemljama. No jednako je važno da shvate kako su visoke cijene simptom korumpirane države i sustava koji ne funkcionira.

“Volio bih da bojkot dovede do promjene svijesti potrošača, jer bez toga nema ni promjene ponašanja. No, strah me da jedna izolirana inicijativa neće donijeti željenu promjenu. Ako se ovo pretvori u pokret, ako građani pokažu slogu, onda će i trgovci i Vlada dobiti signal da narod nije zadovoljan”, rekao je Mihaljević.

Tešku mu je procijeniti koliko dugo bi bojkot treba trajati da postane učinkovit, no kaže: “Uvjeren sam kako svi kao kupci kupujemo previše i da svi probamo smanjiti za 20 posto rashode na razne namirnice, trgovci bi to itekako osjetili’’,