“Umjetna inteligencija neće ostavljati ljude bez posla, nego će oni koji koriste inovativna AI rješenja uzimati poslove drugima koji to ne rade. Tko u svom poslu neće primjenjivati ta rješenja vrlo brzo će zaostajati i gubiti konkurentnost”, upozorava Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre.

Umjetna inteligencija sposobna je obaviti različite zadatke poput automatizacije procesa, analizu podataka i optimizacije lanca opskrbe. U Hrvatskoj je sve više sektora u kojima se koristi umjetna inteligencija.

Primjerice, Končar u svom sastavu ima društvo Končar – Digital koje se fokusira na razvoj složenih ICT proizvoda, rješenja i usluga u energetici te kritičnoj i urbanoj infrastrukturi. AI je koristan i u prehrambenoj industriji. Podravka je u studenom 2024. predstavila Coolie, novu kulinarsku AI asistenticu koja korisnike Coolinarike inspirira u kuhanju.

Osim inspiracije gurmanima, pomaže i tehnički: Iverpan, specijaliziran za proizvodnju i distribuciju materijala za izradu namještaja, AI koristi kroz sustav strojnog učenja u prepoznavanju grešaka u proizvodnji.

“Sa sustavom strojnog učenja krenuli smo prije tri do četiri mjeseca. Moramo se oslanjati na korištenje modernih i inovativnih tehnologija ukoliko želimo biti konkurentni. S partnerima smo krenuli u razvoj sustava primjerenih našem poslovnom modelu i potrebama. Zaposlenici se još uvijek privikavaju na njihove zadatke nužne da bi strojno učenje funkcioniralo kako je i zamišljeno”, rekao nam je direktor Iverpana Mladen Jambrović.

Cilj im je, kao i brojnim drugim tvrtkama, s pomoću umjetne inteligencije smanjiti operativne troškove kroz redukciju reklamacija, odnosno proizvoda s greškom koji bi stigli do kupaca. U Podravci uočavaju kako već sada umjetna inteligencija čini veliku razliku u korisničkom iskustvu.

“Projekt je rezultat kontinuiranog ulaganja u digitalizaciju uz pomoć agencije 01 Content&Technology – C3 Croatia i Infobipa. Coolie je razvijana osluškujući želje i potrebe potrošača, čime postaje personalizirani kulinarski asistent”, napominju iz koprivničke kompanije na čijem je čelu Martina Dalić.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Osim privatnih tvrtki, i državne su krenule modernizirati svoje sustave zahvaljujući najnovijim digitalnim alatima. Hrvatska pošta, koju vodi Ivan Čulo, AI je počela koristiti nakon izgradnje Nacionalnog skladišno-sortirnog centra u Velikoj Gorici i instalacije stroja za automatsko sortiranje paketa.

“Tada su naši kolege razvili vlastitu neuronsku mrežu koju koristimo u sortiranju pošiljaka i implementirali rješenje u radni proces stroja. Naša tvrtka kćer Locodels, koja se bavi istodnevnom dostavom, koristi algoritam umjetne inteligencije za optimizaciju dostavnih ruta”, poručili su.

Oprez – nedovoljno pouzdani
U Pošti, u kojoj su često na valu kritika korisnika, tvrde da su implementacijom umjetne inteligencije značajno povećali efikasnost, proširili kapacitete, ubrzali i pojednostavili procese te smanjili troškove. “Nastavljamo s višegodišnjim ulaganjem u nove tehnologije, a ove godine ćemo prvi na domaćem tržištu ponuditi uslugu u potpunosti automatiziranog skladišnog sustava’’, najavili su iz te kompanije.

Sve te tvrtke najbolji su dokaz koliko je umjetna inteligencija već prihvaćena, a jedno LinkedIn istraživanje pokazalo je kako ga koriste i brojni radnici, naime čak 75 posto korisnika LinkedIna kazalo je kako koristi AI u poslu. Dominković vjeruje da će ta brojka još rasti.

“Globalna konkurentnost i tržišno natjecanje tjeraju nas na sve veću produktivnost, potiču poslodavce i zaposlenika na optimizaciju rada. To su idealni preduvjeti za usvajanje AI alata”, naglašava.

Algebrin predsjednik Uprave naglašava kako je prednost umjetne inteligencije u tome što otvara prostor za dodatnu produktivnost u kreativnijim i smislenijim poslovima, na jednak način na koji je to nekad ranije činio MS Word za pisane izvještaje ili MS Excel za naprednu izradu kalkulacija i analize.

Treba upozoriti da, osim pozitivne strane, AI ima i onu negativnu, zbog koje se i dalje preporučuje oprez. Stjepan Sučić, direktor Končar – Digitala, kaže da je jedna od uočljivijih prepreka činjenica da AI alati, iako su napredovali, još uvijek nisu na potrebnoj razini pouzdanosti.

“Stoga kod stručnjaka u pojedinim područjima poput, primjerice, energetike i dalje postoji određena zadrška za široko prihvaćanje tih metoda. Također, u poslovnom je svijetu primjetan fokus na generativnim AI alatima, dok je i u ostalim područjima postignut značajan napredak, no o tome još uvijek nema dovoljno znanja. To ujedno dovodi i do jednog od najprisutnijih izazova umjetne inteligencije, a riječ je o nedostatku AI stručnjaka na tržištu koji bi mogli ubrzati primjenu ovih alata’’, izjavio je Sučić.

Problematično je što iz korištenja AI alata mogu proizaći razne zloupotrebe, kao i neuko i pogrešno korištenje. “AI može izbacivati bedastoće i to na vrlo uvjerljiv način, toliko da samo ljudi koji imaju kontekstualno znanje o temi to mogu prepoznati. Nepravilnim korištenjem AI-ja nad podacima koji su od velike vrijednosti za pojedinu organizaciju je već i do sada dolazilo do njihovog curenja van strogih i čuvanih okruženja. Time tvrtke mogu izgubiti svoju konkurentsku prednost, ako se radi o nekim novim proizvodima ili saznanjima na temelju kojih ostvaruje značajne prednosti na otvorenom tržištu’’, komentirao je Dominković.

Jedan od čelnih ljudi Sveučilišta Algebra kao najveću opasnost vidi mogućnost stvaranja realističnih sadržaja u kratkom vremenu, čijom se zloupotrebom može prevariti široke mase. “Jedino ispravno rješenje za sve ove izazove je u dodatnom obrazovanju zaposlenika i dodatnom ulaganju u alate, što je, posebno za male poduzetnike, zasigurno veliki zalogaj”, vjeruje naš sugovornik.

Osim u tehničkim, umjetna inteligencija našla je svoje mjesto i u kreativnim sektorima poput odnosa s javnošću. Starija savjetnica u agenciji IMC Lucija Škrtić opisala je kako im AI omogućuje unapređenje i optimizaciju postojećih procesa. No jednako tako, kad su u pitanju kreativni poslovi, ljudi su neizostavni.

“Ništa ne može zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija je alat koji nam pomaže u optimizaciji procesa i pruža svojevrsnu podršku, ali autentična komunikacija uvijek dolazi od ljudi – njihovih ideja, emocija i sposobnosti da razumiju kontekst i povežu se s publikom na dubljoj razini. Naš pristup je da tehnologija bude podrška, dok kreativnost i strateški doprinos ostaju u rukama naših stručnjaka jer PR stručnjaci donose odluke što, kako i kada komunicirati”, naglašava Škrtić.

Ulaganje u obrazovanje o umjetnoj inteligenciji sigurno će se u budućnosti poslovno isplatiti. Končar na tom pitanju aktivno radi i nekoliko njihovih stručnjaka pohađaju doktorske studije usmjerene na AI tehnologije.

“Končar je u suradnji s zagrebačkim Fakultetom elektronike i računarstva (FER) proveo i formalnu edukaciju za veći broj zaposlenika o korištenju različitih AI metoda i provedbi AI projekata u energetici, a u planu su i daljnje aktivnosti u ovoj domeni informacijskih tehnologija”, kazao je Sučić.

Važno je reći, kad pogledamo AI ukupno, prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u poduzećima ima ocjenu devet, dok je prosjek Europske unije osam, što znači da je naša zemlja u tom pogledu iznad prosjeka EU.

Između Austrije i Irske
“Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje, dakle ne samo poduzeća, nego i državne službe, tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI) i zaostajemo za EU čak 89 posto”, rekao je Dominković.

Hrvatska mora pojačati primjenu AI-ja u javnom sektoru i podignuti produktivnost, jer i tu često podbacujemo s obzirom na prosjek Europe. Još jedan zanimljiv podatak je da ljudi u velikom broju skrivaju da koriste AI alate poput ChatGPT-a na poslu. Istraživanje Microsofta i LinkedIna pokazalo je kako više od 50 posto onih koji na poslu koriste umjetnu inteligenciju, to čine potajno. Dominiković vjeruje kako se zaposlenici skrivaju jer nisu sigurni u reakciju svojih nadređenih i kolega.

“Posebice je tako ako ne postoji dovoljno kvalitetna i transparentna politika o AI alatima. Neki od njih strahuju od toga da ih se percipira kao lako zamjenjive u tom slučaju, iako je zapravo skroz suprotno, jer umijeće korištenja umjetne inteligencije i raznih alata koji ju koriste, postaje jedna od ključnih vještina zaposlenika danas”, kaže Dominiković.