Upravljanje državnim poduzećima svakodnevna su tema rasprava i kritika na apsolutno svim društvenim, političkim i stručnim razinama, pa je stoga i neobično da je izostao veći interes u javnoj raspravi o prvom zakonskom okviru koji posebno regulira tu problematiku.

Pred sam kraj 2024. u javnu raspravu stavljena su dva prijedloga kojima se treba uvesti reda i profesionalnosti u tom sustavu; o pravnim osobama u vlasništvu RH i o CERP-u, a do isteka roka prošli tjedan pristiglo je tek osam komentara, pri čemu se neki i ponavljaju.

Transparentnije zapošljavanje
Konkretno, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ukazuje na propust da se u praksu kadriranja u državnim tvrtkama ugradi Direktiva 2022/2381, s ciljevima koje EK postavlja radi pravednije zastupljenosti žena i muškaraca na vodećim položajima u javnoj sferi i gospodarstvu.

Direktivom su baš javna poduzeća, s obzirom na to da države mogu utjecati na odluke, izdvojena kao primjer za uvođenje prakse kojom će se do polovice 2026. osigurati da žene u upravama imaju najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih položaja.

U ovaj prijedlog po ocjeni pravobraniteljice ta se Direktiva nije inkorporirala, već se tom pitanju pristupa načelno, tek postavljanjem obveze da se pri izboru direktora i nadzornika vodi računa o raznolikosti u sastavu po spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu.

Tajana Dodić predlaže uvođenje mehanizama za postupke zapošljavanja, jer većina tvrtki nema razrađene procedure niti jasne politike upravljanja ljudskim potencijalima, a ako i imaju, pravilnike o postupcima zapošljavanja ne objavljuju na web stranicama.

Bitno zbog NPOO-a
Obratio se i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), s prijedlogom detaljnijeg definiranja ‘pravne osobe u vlasništvu RH’ i statusa onih koje su u neizravnom vlasništvu države, tj. u vlasništvu su državne tvrtke. Tomislav Kovačević spornim vidi izostanak odredbe da se o prodaji strateških tvrtki odlučuje isključivo u Hrvatskom saboru.

Najviše pozornosti ova zakonska novina izazvala je prošli tjedan zbog zahtjeva Vlade za odgodom za ocjenu šeste tranše iz NPOO-a (836 milijuna eura), za koju je donošenje ovih zakona jedan od indikatora koje je potrebno ispuniti. Njihovo usvajanje u Saboru očekuje se do kraja prvog kvartala.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu