Trumpova inauguracija predstavlja trijumfalni povratak čovjeka koji preživio dva suđenja za opoziv, osudu za kazneno djelo, dva pokušaja ubojstva i optužnicu za pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020. Trump je i prvi predsjednik SAD-a od 19. stoljeća koji je osvojio drugi mandat nakon što je izgubio Bijelu kuću.

Odmah nakon izborne pobjede, Trump je dao razne kontraverzne izjave, sastajao se sa svjetskim čelnicima te obećao preustroj savezne vlade, izražavajući duboki skepticizam prema savezima predvođenim SAD-om koji su oblikovali globalnu politiku nakon drugog svjetskog rata.

Nove velike carine
Vjerojatno su najviše ‘zazvonile’ izjave da će zauzeti Grenland i Panamski kanal, pripojiti Kanadu, deportirati sve ilegalne migrante te Meksiku nametnuti carine od 25 posto ako ne suzbije protok droge i migranata u SAD. Među vanjskopolitičkim potezima je i najava da će iz temelja preispitati ‘svrhu i misiju NATO-a’.

Obećao je zatražiti od Europe da Sjedinjenim Državama nadoknadi gotovo 200 milijardi dolara u streljivu poslanom Ukrajini, a nije se obvezao slati daljnju pomoć toj istočnoeuropskoj državi. Očekuje da bi u budućnosti članice NATO-a trebale trošiti pet posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, što je brojka znatno iznad sadašnjeg cilja od dva posto. Govoreći o ratu u Ukrajini, Trump je tijekom izborne kampanje rekao da će riješiti taj sukob i prije inauguracije.

Otkako je izabran, nije ponovio to obećanje i savjetnici sada priznaju da će za postizanje bilo kakvog mirovnog sporazuma biti potrebni mjeseci. Trump je naznačio da će Kijev možda morati ustupiti dio teritorija kako bi postigao mirovni sporazum, što je stajalište koje podržavaju njegovi ključni savjetnici. Oni se zalažu i protiv članstva Ukrajine u NATO-u kao dijela bilo kakvog mirovnog sporazuma, barem u doglednoj budućnosti.

Što se tiče Kine, ali i nekih drugih ‘bliskijih’ država, Trump je često spominjao nametanje novih velikih carina ili trgovinskih ograničenja. Predloženi zakon o recipročnoj trgovini dao bi mu široku diskreciju da poveća carine zemljama kada se utvrdi da su same postavile trgovinske barijere. Iznio je ideju univerzalne carine od 10 posto, koja bi mogla poremetiti međunarodna tržišta, te barem 60 posto carine za Kinu.

Obećao je donijeti “agresivna nova ograničenja kineskom vlasništvu nad bilo kojom vitalnom infrastrukturom u Sjedinjenim Državama”, a službena platforma Republikanske stranke poziva na zabranu kineskog vlasništva nad američkim nekretninama. Vezano za Tajvan, Trump je izjavio da bi otok trebao platiti SAD-u za njegovu obranu jer mu ne daje ništa i uzeo je “oko 100% našeg poslovanja s čipovima”, misleći na poluvodiče.

Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff blisko je surađivao s dužnosnicima u administraciji demokratskog predsjednika Joea Bidena na postizanju mirovnog sporazuma između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Izvori bliski pregovorima rekli su da je izvršio značajan pritisak na obje strane da se brzo postigne dogovor. Trump je najavio ‘pakao’ ako Izrael i Hamas ne postignu dogovor o prekidu vatre koji bi rezultirao povratkom talaca koje drži palestinska militantna skupina u Gazi prije nego što on preuzme dužnost.

Izlazak iz Pariškog sporazuma
Trumpovi savjetnici nagovijestili su i da će obnoviti takozvanu kampanju maksimalnog pritiska sankcijama iz njegova prvog mandata protiv Irana.

U pogledu klime, novi stari ameriički predsjednik obećao je da će se SAD povući iz Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma koji ograničava emisije stakleničkih plinova. Povukao se iz njega tijekom svog prvog mandata, ali se SAD ponovno pridružio sporazumu pod Bidenom 2021. godine.