Po mnogo čemu je 2023. bila prijelomna godina za hrvatsko tržište kapitala: CROBEX je impresivnim rastom od 28% ostvario najbolji rezultat još od davne 2007. godine (prekretnice kojom je zaključen fascinantan uzlet domaćih dionica) i napokon se iskobeljao iz dugogodišnje letargije obilježene relativno skromnim oscilacijama cijena, slabašnom aktivnošću ulagača i posvemašnjim pomanjkanjem smjera.

Taj je iskorak u široj javnosti, mahom nezainteresiranoj za izvedbu domaćih dionica, uglavnom prošao nezamijećeno, no pozitivan je niz nastavljen i tijekom prošle godine koja je, barem na prvi pogled (mjereno izvedbom indeksa), bila gotovo jednako dobra kao i ona prije nje.

Končarov trolist
Jer uz rast od 26%, CROBEX je uspio preskočiti i granicu od 3000 bodova koja je posljednji puta bila aktualna još u jeku velike financijske krize (s tom razlikom što je tada indeks poput utega nezadrživo klizao – nizbrdo).

Pritom svakako može zvučati pretenciozno, no svakako valja istaknuti i činjenicu da je ostvarenim rezultatima CROBEX drugu godinu zaredom nadmašio američki S&P 500 koji je na krilima “sedmorke veličanstvenih” nanizao seriju svježih rekorda i spektakularnim rastom plijenio pozornost ulagača širom svijeta.

Unatoč impresivnom oporavku, slabašna aktivnost investitora i dalje je bolna točka tržišta. Štoviše, uz skromnu potražnju, ostaje i (kroničan) problem mršave ponude: broj izlistanih izdanja na Zagrebačkoj burzi iz godine u godinu kontinuirano se smanjuje (sa 91 iz 2023. pao je na 84), te je teret pozitivnog trenda, kao i obično, na svojim leđima iznijela tek šačica ključnih aktera. Iole aktivniji promatrači zbivanja na Zagrebačkoj burzi vjerojatno bi ih bez već problema mogli nabrojati, ali za one manje upućene, vrh ljestvice najvećih dobitnika iz prošle godine suvereno drže čak tri izdanja Končara, redom s troznamenkastim rastom cijene dionica.

Društvo im prave dionice nekolicine banaka i najvećeg domaćeg osiguravatelja, a popis zatvaraju HT i Dalekovod (ovaj potonji, nije zgorega napomenuti, nakon dokapitalizacije provedene 2022. godine tržišnom kapitalizacijom nije ni sjena nekadašnje kompanije).

Plitko tržište, tanak promet
Uz popis najistaknutijih dobitnika ide i sitna metodološka napomena: riječ je o izdanjima koja su zadovoljila (prilično skroman) kriterij od barem milijuna eura ukupno ostvarenog prometa tijekom prošle godine.

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

A njih je bilo svega tridesetak (ne i Podravska banka ili Zagrebačke pekarne Klara, dionice koje su također uknjižile nominalno značajan rast cijene) ili pet manje nego što je to bio slučaj prethodne godine (makar su cijene u prosjeku rasle!), što također svjedoči o još uvijek slabašnoj statistici domaćih izdanja u kategoriji realiziranog obujma trgovine.

Uostalom, od deset izdanja s najvećim prometom u prošloj godini (bilo da da riječ o redovitom ili prijavljenom prometu temeljem dogovorenih blok-transakcija), samo se prva dva (HT i Končar) mogu pohvaliti dnevnim prosjekom većim od 132 tisuće eura (brojci koja korespondira s milijun “starih” kuna).

Tanak promet na plitkom tržištu definitivno baca sjenu na nominalno impresivnu izvedbu tržišta, no vjerojatno još važnija je zamjetna erozija u kontekstu rasprostranjenosti pozitivnog trenda. Štoviše, pozitivan je trend tijekom prošle godine polako gubio duh, iznjedrivši još izraženiju koncentraciju dobitnika.

O tome za početak svjedoče već i najlikvidnija izdanja u sastavu indeksa: tek nešto više od polovice njih može se pohvaliti pozitivnim predznakom kada je u pitanju promjena u odnosu na početak godine. Točan omjer je 12:10 u korist dobitnika (ukupno su 22 izdanja prodefilirala indeksom u minuloj godini), i bitno je lošiji od 18:4 omjera evidentiranog tijekom 2023. godine.

Uostalom, već i rudimentarna statistika pokazuje kako se trend rasta evidentno istanjio: prosječan rast sastavnica indeksa u 2024. iznosio je 17,8% (33% u 2023.), dok je središnja vrijednost bila tek neznatno iznad nule, dosegnuvši skromnih 2,9% (naspram visokih 20,8% iz 2023. godine).

Opisani se fenomen preslikao i na tržište u cjelini: tek nešto više od polovice ukupnog broja aktivnih izdanja kojima se trgovalo na Zagrebačkoj burzi tijekom prošle godine namaknulo je rast cijene, što je znatno lošije od 71%, koliko je iznosio udio dobitnika godinu dana ranije.

Evocirane uspomene
Navedena statistika čini ostvareni rast bitno manje uvjerljivim i baca malo drukčije svjetlo na činjenicu da je CROBEX pomacima većim od 20% dvije godine zaredom barem malčice evocirao uspomene na euforijom nabijeno razdoblje dramatičnog rasta neposredno prije velike financijske krize. Uostalom, prošlo je više od deset godina otkako je indeks uopće rastao dvije godine zaredom, a i tada je (2012. i 2013. godine) kumulativan rast iznosio tek mizernih pedesetak bodova (tek nešto više od 3%).

Aktualne brojke djeluju kudikamo bolje, makar se teško oteti dojmu kako je njihova optimistična intonacija iz prošle godine rezultat iznadprosječne izvedbe šačice izdanja. Pitanje je do kada i u kojoj mjeri mogu povlačiti za sobom i ostatak tržišta, i na taj način osigurati pozitivnu izvedbu indeksa.