Lider njemačkih oporbenih konzervativaca i favorit za budućeg kancelara Friedrich Merz mjesec i pol dana uoči parlamentarnih izbora objavio je program svoje stranke te obećava da će smanjenjem poreza pokrenuti ekonomski rast.

Kako se Njemačka posljednjih godina nalazi u stagnaciji, Merz je i imenom svojeg programa “Agenda 2030.” želio pokazati da svoju zemlju namjerava povesti prema boljoj budućnosti. No, nakon izbora Merza bi mogao čekati mukotrpan posao sastavljanja vladajuće koalicije koja bi potencijalno mogla uključivati i lijeve stranke koje zagovaraju veću ulogu države u gospodarstvu.

Nakon što je trenutačna vlada socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza pala zbog izbacivanja liberala iz vlade, izbori su u Njemačkoj raspisani za 23. veljače. Kršćansko-demokratska unija (CDU) vodi u anketama s 31 posto podrške, dok je drugoplasirana Alternativa za Njemačku (AfD) s 20 posto.

Vladajući socijaldemokrati imaju tek 16 posto podrške, a njihova partnerska Zelena stranka 13 posto. Zanimljivo, na jučerašnjem skupu šefu liberala i bivšem ministru financija Christianu Lindneru mlada je ljevičarka s leđa u lice bacila lažnu tortu od sapunice na što je on reagirao humorom, istaknuvši kako ljevičari ni to ne mogu napraviti kako treba jer torta nije bila prava pa je nije mogao pojesti.

Obećanje liberalizma
U ekonomskom programu CDU Nijemcima uglavnom obećava ekonomski liberalizam – manje birokracije, niže poreze, odustajanje od zaduživanja. Tabloid Bild, koji je Merzov plan dobio na uvid, napisao je da CDU od Njemačke želi ponovno napraviti “zemlju hrabrosti i samopouzdanja” u kojoj će trud biti nagrađen.

U sklopu toga, demokršćani najavljuju da žele ostvariti gospodarski rast od najmanje dva osto BDP-a godišnje. U periodu između 2019. i 2023. Njemačka je praktički potpuno stagnirala, uz rast koji je je bio jedva pozitivan, i nije za cijelo to razdoblje prešao jedan posto. CDU najavljuje da će zaokret napraviti, prije svega, nižim porezima tvrtkama i radnicima.

Očekuje se da će CDU dokument i službeno usvojiti na sastanku izvršnog odbora u petak u Hamburgu. Stranka obećava da će smanjiti porez na plaće radnicima time što će najviše porezne stope početi primjenjivati tek za one koji zarađuju više od 80 tisuća eura godišnje. Također će povećati neoporezivi dio plaće za one s nižim primanjima.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Tvrtke neće morati plaćati porez na isplate naknada za prekovremeni rad. Umirovljenici će moći zaraditi dvije tisuće eura bez da plate porez. Postepeno će se smanjiti i porez na dobit kompanija. Merz želi pokazati da je CDU pametno promislio svoje politike pa tako naglašava da će poreze smanjiti u četiri navrata, svakih 12 mjeseci do 2029. godine.

Što s kočnicom duga?
Pritom CDU nije zauzeo stav o tomu treba li Berlin ukinuti ustavnu odredbu o ograničenju državnog duga, o čemu se u posljednje vrijeme ozbiljno razgovara u tamošnjoj javnosti. Naime, njemački ustav propisuje koliko se vlada može zadužiti, za što neki ekonomisti smatraju da otežava gospodarski rast, dok su drugi pristalice te “kočnice duga” jer ona onemogućuje političarima da se ponašaju rasipno.

“Želimo smanjiti poreze u sklopu velike porezne reforme. Neću se zadužiti kako bih kratkoročno financirao ta smanjenja poreza”, rekao je u intervjuu za Focus lider njemačke oporbe koji vjeruje da je napokon došlo njegovo vrijeme za uspon na mjesto kancelara. Isto tako inzistira da Njemačka mora napraviti reforme i na strani državne potrošnje, ne samo prihoda. Jedna od politika koju najavljuje su uštede u politici prema migrantima. Zaustavljanje ilegalne imigracije moglo bi osloboditi osjetna sredstva koja su hitno potrebna negdje drugdje, rekao je Focusu.

CDU također najavljuje niže cijene za energiju kako bi pomogao tvrtkama, kao i uskratu naknade za nezaposlene onima koji odbijaju pronaći posao. Njemačka bi s Merzom na čelu također osnovala i agenciju koja bi se bavila imigracijama visokokvalificirane radne snage, ali bi pritom to strogo odvojilo od sustava azila.

Agenda 2030. namjerno nosi ime toliko slično ekonomskom planu nekadašnjeg njemačkog socijaldemokratskog premijera Gerharda Schrödera koji je u ranim 2000.-ima osmislio ekonomske reforme koje su postale poznate pod imenom “Agenda 2010.”.

Zanimljivo, iako Merz i Schröder ne dolaze iz iste stranke, desnica se ne libi preuzeti nasljeđe tih reformi jer mnogi konzervativci u zemlji i izvan nje vjeruju da je Schröder tada zapravo provodio liberalne ekonomske reforme, uključujući smanjenja naknada za nezaposlene, reformu tržišta rada i snižavanje poreza, koje su kasnije dale rezultata i povele zemlju prema gospodarskom rastu. Merz očito vjeruje da i njegove slične reforme mogu Njemačkoj donijeti slične rezultate.