Hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent te dugogodišnji član Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) Stjepan “Stipica” Kalogjera preminuo je u utorak, 3. siječnja u Zagrebu, priopćio je u srijedu HDS.

Stipica Kalogjera rodio se 24. svibnja 1934. u Beogradu. Već od malih nogu pokazivao je izniman talent za glazbu te je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine, ističe HDS.

Njegova profesionalna glazbena karijera počela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a od 1991. do 1993. glazbeni producent.

Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu “Vino i gitare”, “Ti si moja obala”, “Dobra večer, uzorita”, “Sviraj mi, gitaro”, “Margarita”, “Vjeruj mi”, “Krovovi”, “Ti, koju ne poznam”, “Poslije kiše dolazi sunce”, “Bit ćeš uvijek moja”, “Adrese moje mladosti”, “Ča je bilo tega više ni”, “Ponoćno sunce” i “Tvojih pola sata”.

Tijekom bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima.

Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme “Galeb” i “Skalinada” (Z. Runjić) te “Cesarica” (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman.

Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album “Tihi obrt”, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album “Ministarstvo straha”. Godine 2010. dodijeljen mu je Porin za životno djelo.

Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, “O’Kaj” i “Kaj20”, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je i glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).

Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica usporedio je s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima.

“Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije”, istaknuo je HDS dodajući sa će “zauvijek ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom”.