Do kraja lipnja 2026. godine u upravnim i nadzornim odborima velikih domaćih kompanija koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi morat će biti 40 posto žena ili, alternativno, 33 posto na svim direktorskim pozicijama.

Tako nalaže europska Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava koja je na snagu stupila krajem prošle godine, a u domaće je zakonodavstvo prenesena izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

Doduše novim pravilima morat će se prilagoditi prilično mali broj domaćih kompanija jer direktiva na rodnu ravnotežu obvezuje samo one koji zapošljavaju više od 250 radnika, čiji prihodi prelaze 50 milijuna eura, a aktiva 43 milijuna eura. Na domaćem tržištu kapitala takvih je tek 24.

Godinu i pol za uskladu
Zakonske odredbe od njih nalažu da, ako ne udovoljavaju kriterijima rodne ravnoteže, moraju donijeti posebna pravila o odabiru kandidata za članove nadzornih i upravnih odbora. Cilj pravila su jasni, neutralni i nedvosmisleni kriteriji u odabiru kandidata. Međutim, ako se razmatraju dva ili više kandidata čije su kvalifikacije i sposobnosti podjednake, prednost se mora dati podzastupljenom spolu, kaže zakon. To su u Hrvatskoj žene.

Ključ uspjeha u provedbi Direktive, a time i većoj zastupljenosti žena na čelnim pozicijama u domaćim kompanijama bit će veća transparentnost u definiranju kriterija odabira direktora kao i njihovom odabiru, rekao je Damir Habijan, ministar pravosuđa, tijekom saborske rasprave na ovu temu.

Velikim poduzećima sada ostaje tek godinu i pol dana da se usklade. Da je pred njima veliki posao potvrđuju posljednji podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova. Prema njima žene zauzimaju tek 25 posto upravnih i nadzornih odbora te direktorskih funkcija u 20 najvećih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi.

Hrvatska, općenito, ne stoji dobro po pitanju rodne ravnopravnosti. Prema europskom Indeksu rodne ravnopravnosti na dnu smo ljestvice zemalja članica EU-a (24 mjesto s indeksom 59,7), a lani smo čak i nazadovali i pali za jedan bod u odnosu na 2023.

Uspješnost kvota
Odgovor na pitanje hoće li se udio žena u upravnim i nadzornim odborima, kao i na rukovodećim pozicijama, u najvećim domaćim kompanijama, povećati te uskladiti s postavljenim ciljevima pod pritiskom zakonskih izmjena, čisto je nagađanje.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

No, Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore (HGK), nada se da ćemo prijeći dio puta i kroz edukacije osigurati okvir kod trgovačkih društava da kroz svoje politike odabira članova za upravne i nadzorne odbore kao i čelne pozicije osiguraju jednak pristup i prepoznaju nove kandidate kroz njihovu stručnost i kvalifikacije.

Pitamo je i može li politika kvota, koja se pokazala potpuno neefikasnom u slučaju povećanja broja zastupnica u Hrvatskom saboru, dovesti do veće ravnopravnosti u poslovnom svijetu. “To je tema koja u pravilu izaziva polemike”, kaže Rožić, dodajući da sama Direktiva ne namjerava dovesti do “automatske i bezuvjetne sklonosti” prema podzastupljenom spolu.

“Kvalifikacije ostaju glavni kriterij za imenovanje. Međutim, prednost se u određenim slučajevima može dati nedovoljno zastupljenom spolu pri odabiru radi zapošljavanja ili promicanja, pod uvjetom da je kandidat nedovoljno zastupljenog spola jednako kvalificiran kao konkurent drugog spola”, objašnjava.

Pritom iznosi i niz podataka zbog kojih bi nam poboljšanje rodne ravnoteže trebalo biti važno. Ona, kaže Rožić, vodi povećanju BDP-a od 6,1 do 9,6 posto što je iznos do 3,15 milijardi eura.

“Također, prisutnost žena u upravama poboljšava korporativno upravljanje. Raznolikost dovodi do proaktivnijeg poslovnog modela, uravnoteženijih odluka i poboljšanih profesionalnih standarda u upravama. Njome se potiču i inovacije”, ističe. “Kazna” za nepridržavanje odredbi zakona vezanih uz rodnu ravnotežu bit će ništetnost odluke o izboru direktora.