Uspješnost inovacijske politike u Hrvatskoj ovisi o provođenju Strategije pametne specijalizacije (S3). Riječ je o strategiji na temelju koje ulažemo u projekte istraživanja, razvoja i inovacija za koje iz višegodišnjeg financijskog okvira do 2027. na raspolaganju imamo oko 1,3 milijarde eura.

Usto, na temelju strategije S3 stvara se inovacijski ekosustav koji još uvijek ne funkcionira najbolje. Ekonomski institut, Zagreb i Hrvatska mreža za inovacijske politike, odlučili su dati svoj doprinos te su lani organizirali tri okrugla stola na kojima se raspravljalo o spomenutoj strategiji.

Rasprave, koje su okupile širok krug dionika, rezultirale su nedavno objavljenim preporukama koje bi trebale pospješiti provođenje strategije S3. Onima koji su za to zaduženi preporučuju se unaprjeđenja u tri područja: upravljanju i provedbi okvira strategije; praćenju i evaluaciji te perspektivama i novoj paradigmi razvoja.

“Potrebno je identificirati institucionalnog nositelja za provedbu strategije S3”, navodi se u preporukama objavljenima na stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb. Ovo je važno jer je upravljanje i praćenje navedene strategije pod ingerencijom dvaju ministarstva (gospodarstva i znanosti).

Raspravama je zaključeno i da treba poboljšati kvalitetu podataka i praćenja strategije S3 dok evaluacija poduzetničkih projekata treba biti učinkovitija. Trebalo bi pronaći i način kako povećati interes poduzetnika za ulaganja u R&I…

Očekuje se da će u budućnosti u fokus doći transformacijske inovacijske politike orijentirane na specifične zadatke pa bi se, predlaže se, u Hrvatskoj trebalo fokusirati na konkretne teme i sektore koji mogu transformirati regije. “Financijska potpora trebala bi se dodjeljivati projektima ili programima s jasno definiranim specifičnim ciljem (misijom) za rješavanje uočenih izazova”, navodi se