Jeste li se ikada zapitali koje zemlje plaćaju najbolje u Europi? Postoje različiti pokazatelji za usporedbu plaća i zarada, ali se kao posebno koristan izdvaja novi izračun Eurostata, prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme po zaposleniku.

Ona se procjenjuje na temelju prosječne godišnje bruto plaće za posao s punim radnim vremenom. Prema Eurostatu, 2023. godine prosječna godišnja prilagođena plaća po zaposleniku s punim radnim vremenom kretala se od 13.503 eura u Bugarskoj do 81.064 eura u Luksemburgu, s prosjekom u EU od 37.863 eura.

Devet zemalja članica prijavilo je plaće iznad prosjeka EU, dok je 17 zemalja palo ispod. Nizozemska nije uključena u podatke zbog razlika u metodologiji.

Pored Luksemburga, prosječna plaća premašila je 50.000 eura u još pet zemalja. To su: Danska (67.604 eura), Irska (58.679 eura), Belgija (57.989 eura), Austrija (54.508 eura) i Njemačka (50.988 eura).

Rast

Prosječna listopadska neto plaća u Hrvatskoj 1340 eura

‘Obećana zemlja’

Je li nam susjedna država novo odredište u potrazi za boljim životom? Plaće znaju prijeći i 8000 eura

Finska, Švedska i Francuska također su rangirane iznad prosjeka EU.

Na dnu, Bugarsku prate Mađarska (16.895 eura), Grčka (17.013 eura), Rumunjska (17.739 eura), Poljska (18.054 eura) i Slovačka (19.001 eura), čije godišnje plaće nisu prelazile 20.000 eura.

Italija i Španjolska su ispod prosjeka EU, s godišnjim plaćama od otprilike 32.500 eura.

Kako se razlike mijenjaju kada se prilagode standardu kupovne moći?

Prosječne plaće u standardu kupovne moći (PPS) omogućuju pravednije usporedbe, jer troškovi života, posebno troškovi stanovanja, značajno variraju u različitim europskim zemljama.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Paritet kupovne moći (PPP) eliminira utjecaj razlika u cijenama između zemalja. PPS je “umjetna valuta”, pri čemu jedna jedinica PPS teoretski može kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Kada se analizira prosječna godišnja plaća za puno radno vrijeme prilagođena po zaposleniku u PPS, razlike su znatno uže u usporedbi s nominalnim iznosima. Ipak, značajne razlike ostaju širom EU. Na primjer, u nominalnim iznosima najviša prosječna plaća bila je šest puta veća od najniže, dok je ovaj omjer smanjen na 2,5 puta kada se prilagodi PPS.

Prema grafu koji je izradio Euronews, prosječna prilagođena plaća po zaposleniku u Hrvatskoj, izražena sukladno standardu kupovne moći (PPS) koji uzima u obzir razlike u troškovima života među zemljama, iznosila je 21.523 eura u 2023. godini.

To je znatno ispod prosjeka Europske unije, koji iznosi 37.863 eura. Plaće u Hrvatskoj su za 16.340 eura niže od prosjeka EU, odnosno hrvatski radnici u prosjeku zarađuju tek oko 57 posto prosjeka Unije.

U usporedbi s Irskom, koja ima jednu od najviših prosječnih plaća od 58.679 eura, razlika je još izraženija – plaće u Hrvatskoj čine tek oko 37 posto irskih, s jazom od čak 37.156 eura.

Slično je i u usporedbi s Njemačkom, gdje prosječna plaća iznosi 50.998 eura, što je 29.475 eura više nego u Hrvatskoj.

Kada usporedimo Hrvatsku i Austriju, gdje prosječna plaća doseže 54.508 eura, vidimo da su hrvatske plaće približno 39 posto austrijskih, s razlikom od čak 32.985 eura.

Grčka zauzima najniži rang

Prosječna godišnja plaća za puno radno vrijeme prilagođena po zaposleniku, mjerena u PPS, kretala se od 20.525 eura u Grčkoj do 53.745 eura u Luksemburgu. U nominalnim iznosima, Grčka je bila treća od kraja ljestvice, ali je imala najlošiji rezultat u PPS-u.

Luksemburg

Od sedam zemalja koje su imale plaće iznad prosjeka EU, osim Luksemburga, Belgija, Danska, Njemačka i Austrija imale su plaće iznad 45.000 PPS.

Irska i Francuska bile su druge dvije zemlje iznad prosjeka EU, s plaćama u PPS-u od 41.581 eura i 39.110 eura. Italija je imala najnižu plaću među “velikim četvorkama” EU, sa 33.723 PPS, dok je Španjolska zabilježila nešto višu cifru, 35.774 PPS, obje ispod prosjeka EU.

Kako su se prosječne plaće promijenile od 2022. do 2023. godine?

Među 26 zemalja EU, prosječna godišnja plaća za puno radno vrijeme prilagođena po zaposleniku opala je samo u Švedskoj između 2022. i 2023. godine. U Švedskoj je prosječna plaća pala za 1.817 eura, što predstavlja pad od četiri posto. Međutim, ovaj pad je posljedica konverzije švedske krune u eure; u lokalnoj valuti plaće su blago porasle. U EU, plaće su porasle za 2.225 eura ili šest posto.

U nominalnim iznosima, Luksemburg, Belgija i Irska zabilježili su najveće povećanje, svaka s više od 4.000 eura, dok su prosječne plaće u Malti, Grčkoj i Italiji porasle za manje od 1.000 eura.

Posmatrajući postotne promjene, Rumunija, Mađarska, Poljska, Latvija i Hrvatska zabilježile su najveće poraste, s prosječnim plaćama koje su porasle za više od 15 posto.

Suprotno tome, porasti su bili ispod pet posto u Malti, Italiji, Grčkoj, Danskoj, Finskoj i Cipru.

Dovoljna plaća za pristojan život u EU

Eurostat je počeo računati “prosječne godišnje plaće po zaposleniku na puno radno vrijeme” nakon usvajanja Direktive o Plavoj kartici 2021. godine. Ovaj pokazatelj služi kao prag za dodjelu radnih dozvola visokokvalificiranim radnicima na nacionalnoj razini. Prema metapodacima Eurostata, indikator je to koji praktički predstavlja plaću dovoljnu za pristojan život u državi članici.

Plaća se prilagođava tako što se plaće na pola radnog vremena konvertiraju u bruto ekvivalent za puno radno vrijeme. Rad na pola radnog vremena i dalje je značajan trend u Europi. U 2023. godini, 17 posto zaposlenih u EU uzrasta od 20 do 64 godine radilo je na pola radnog vremena prema Eurostatu. Ovaj postotak bio je još viši u nekim zemljama, kao što je Njemačka sa 29 posto i Nizozemska sa 39 posto.