Nešto više od 3,7 milijuna birača u nedjelju će birati novog hrvatskog predsjednika. Kandidatima ostaje tek jedan dan prije izborne šutnje da motiviraju građane da izađu na izbore i baš njima daju svoj glas.

U Hrvatskoj to nije lagan zadatak jer je na posljednjim predsjedničkim izborima (2019./2020.) tek nešto više od polovice birača iskoristilo jedan od najvažnijih alata demokratske participacije. Ako ćemo suditi po atraktivnosti kampanji ovogodišnjih osmero kandidata i porukama koje su slali, teško da će izlaznost biti mnogo bolja.

Ekonomski interesi
Predsjednik Republike nema bitniju ulogu u kreiranju gospodarske politike države, no to ne znači da ne može biti aktivan u promicanju ekonomskih interesa. Ovlastima koje ima u području vanjske politike, kao i odlukama o službenim posjetama, itekako može doprinijeti gospodarskoj diplomaciji i pomoći domaćim kompanijama u stvaranju kontakta na inozemnim tržištima.

Aktualni predsjednik Zoran Milanović, kojem ankete predviđaju i drugu pobjedu (ali tek u drugom krugu), tu aktivnost slabo koristi, kao što slabo ide u službene posjete stranim državama. U cijeloj ovoj godini bio je tek u jednoj službenoj posjeti, i to u južnoameričkom Brazilu.

Osim u gospodarskoj diplomaciji, predstavljanju i zastupanju zemlje u inozemstvu, predsjednik je i važan faktor stabilnosti (ipak su njegove ovlasti najsnažnije u područjima nacionalne sigurnosti, obrane i vojske), ali i političke stabilnosti koja je važan faktor stranim investitorima kada odlučuju o tome gdje će ulagati.

Ta stabilnost, unatoč stalnim verbalnim prepucavanjima između “dva brda”, nikada nije bila ugrožena čemu svjedoči i činjenica da bi ova godina mogla biti rekordna po stranim ulaganjima.

Izazivači
Ipak, u neizvjesnim vremenima, u kakvima živimo, s ratom na tlu Europe, potencijalnim ekonomskim problemima u Njemačkoj te novim predsjednikom SAD-a, čijim ćemo politikama tek svjedočiti, maloj i prilično nevažnoj Hrvatskoj treba mudro vodstvo koje će voditi brigu o ekonomskim i društvenim interesima zemlje.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Prema anketama domaći su birači u najvećoj mjeri kao mudre, ili manje štetne, prepoznali Zorana Milanovića i Dragana Primorca koji je najvjerojatniji izazivač u drugom krugu. Ostali kandidati koji se bore za glasove su Miro Bulj, Ivana Kekin, Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić, Branka Lozo i Niko Tokić Kartelo.