Makedonija se suočava s većim fiskalnim deficitom od zemalja zapadnog Balkana. Potrebni su veliki napori kako bi se osiguralo da zemlja ostane na putu prema EU, rekla je Svjetska banka.

Svjetska banka predlaže povećanje PDV-a s 18 na 19 posto te ukidanje povlaštenih stopa za one proizvode i usluge koji nisu potrebni, kao jednu od mjera povećanja poreznih prihoda radi osiguranja konsolidacije i fiskalnog prostora.

Neuspješna dosadašnja strategija
Prema riječima stručnjaka Svjetske banke, Sjeverna Makedonija može se nositi s rastućim dugom i osigurati makroekonomsku stabilnost poboljšanjem fiskalne situacije jačanjem proračunske discipline, poboljšanjem učinkovitosti javnih rashoda i poboljšanjem naplate poreza.

U najnovijem izvješću “Pregled javnih financija Sjeverne Makedonije: Osiguravanje stabilnosti i poticanje otpornosti” navodi se da najnovija strategija, koja je trebala smanjiti fiskalnu neravnotežu uz gospodarski rast, nije donijela zadovoljavajuće rezultate.

“U posljednjem desetljeću zemlja se suočavala s većim fiskalnim deficitom od usporedivih zemalja Zapadnog Balkana, s razinama duga koji premašuju 62 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Odatle su potrebni veći napori kako bi se osiguralo da Sjeverna Makedonija ostane na putu pristupa Europskoj uniji,” rekla je Svjetska banka, prenosi Deutsche Welle. I iz gospodarstva je nedavno stigao prijedlog povećanja PDV-a, ali ravnateljica Porezne uprave Elena Petrova kaže da se o tome trenutno ne razmišlja.

Svjetska banka predlaže postupno povećanje i izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene u Sjevernoj Makedoniji te postupno povećanje stope doprinosa. Nakon polemika koje su se otvorile u javnosti o tome treba li povećati dob za odlazak u mirovinu za muškarce i žene na 67 godina, kako bi se pokrpala financijska rupa u PIOM-u i spasio proračun, Svjetska banka ukazuje da država i dalje ima mirovinski deficit i bez reforme bi se još više povećao.

“Kako bismo se nosili s tim izazovima, predlaže se nekoliko politika za smanjenje mirovinskog deficita u kontekstu sve starijeg društva. One uključuju ukidanje nedavno uvedenog modela usklađivanja prema cijenama i plaćama (tzv. švicarski model) i vraćanje prijašnjeg usklađivanja prema indeksu cijena na malo, postupno povećanje i izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce te žena i postupno povećanje stope doprinosa, navodi se u izvješću.

Mirovinski sustav
Svjetska banka predlaže kombinirani paket koji bi integrirao sve tri politike, što bi moglo dovesti do uravnoteženijih rezultata i spriječiti daljnje povećanje rashoda i deficita za mirovine.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Fiskalno vijeće, državna institucija koju je osnovao parlament, nedavno je predložilo povećanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene na 67 godina od 2026. Predloženo je i smanjenje deficita u PIOM-u povećanjem dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. u dobi od 67 godina, kao i povećanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za 0,7 postotnih bodova u 2026., a potom ako se situacija pogorša u 2027. povećati na 21%. Ovakvi prijedlozi nisu naišli na potporu stranaka.

Premijer Hristijan Mickoski odlučan je da je mirovinski stup stabilan i da se ne razmišlja o povećanju dobi za odlazak u mirovinu. Predsjednik Fiskalnog vijeća Gligor Bišev kaže da se rade projekcije sa svih strana, ali ključno je da postoji svijest da u mirovinskom fondu nedostaje sredstava i da je potrebno naći rješenje.

“Imamo dijagnozu i ona je uobičajena. Postoji konsenzus, a to je da nedostaje sredstava. Ostalo je odrediti terapiju, o čemu se razgovara”, rekao je Bishev. Ako se ne nađe rješenje, prema njegovim riječima, onda će se PIO dugoročno morati financirati iz proračuna.

“Za 2025. i 2026. taj postotak doseže 37-38 posto ukupnih isplata mirovina i to nije nešto što nije uobičajeno, ali ističemo da taj obujam sada opterećuje sam proračun. To su velika sredstva i zbog održivosti proračuna morat ćemo pronaći odgovarajuće prihode unutar proračuna”, kaže Bishev.