Radi podmirenja dijela dospjelih dugova prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da se bolničkim zdravstvenim ustanovama isplati 142,4 milijuna eura. Sredstva za novu rundu “zakrpe” dugova osigurana u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva zdravstva (90,2 milijuna) i u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (50,2 milijuna), a rasporedit će se prema dva kriterija.

Prvi je ročnost dospjelih obveza od 120 dana prema stanju s kraja listopada, i to tako da se prvo plaćaju najstarije dospjelosti, a drugi parametar je izvršenost rada zdravstvenih ustanova za razdoblje prvih deset mjeseci ove godine, objasnila je nova ministrica zdravstva Irena Hrstić. Pritom se za županijske bolnice primjenjuje isključivo kriterij ročnosti dospjelih obveza, a za one kojima je osnivač RH primijenit će se oba parametra, s tim da će raspoloživa sredstva u smislu navedenih kriterija rasporediti u omjeru 80 prema 20 posto.

S pozicija Ministarstva zdravstva najviše će se sredstava usmjeriti kliničkim-bolničkim centrima, među kojima najveća isplata, 32,5 milijuna, ide KBC-u Zagreb. Iznosima financijske injekcije slijede ga KBC Split s 20,3 milijuna eura, zatim KB Dubrava sa 17,3, te KBC Sestre milosrdnice s isplatom 10,5 milijuna. Kliničkom bolničkom centru Osijek Ministarstvo će isplatiti 7,2 milijuna, dok će po nešto više od dva milijuna eura isplate ići Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i KB-u Merkur.

Riječkom KBC-u, pak, slijedi oko 6,5 milijuna eura namjenske pomoći koju će mu isplatiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kad je riječ o županijskim bolnicama, najveće iznose HZZO će usmjeriti u Opću bolnicu Dubrovnik (4,3 milijuna), OB Pula (3,7 milijuna) te OB Šibensko kninske županije (3,3 milijuna).

Inače, u vezi s dospjelim dugom bolničkih ustanova Marijana Filipić, direktorica koordinacije veledrogerija HUP-a, nedavno je izjavila kako se on kreće oko 500 milijuna eura. “Taj se iznos od mjeseca do mjeseca razlikuje, ali možemo reći da u prosjeku mjesečno raste oko 30 milijuna eura”, istaknula je.

Sve u svemu, već godinama veledrogerije ponavljaju kako je problem dospjelih dugova, s periodičnim uskakanjima države za njihovo saniranje, neodrživ. Isto tako, predstavnici poslodavaca u zdravstvu ponavljaju kako je konstanta i problem nedostatnih limita sredstava koja se dodjeljuju bolnicama, pogotovo s obzirom na rast plaća, ali i troškova poput npr. režija.