Europska središnja banka (ECB) trebala bi ubuduće temeljiti odluke o monetarnoj politici na rizicima, a ne više na kratkoročnim gospodarskim pokazateljima, rekao je glavni ekonomist banke Philip Lane u razgovoru za Financial Times. Do pandemije ECB je monetarnu politiku uglavnom temeljio na procjeni koliko će inflacija u srednjoročnom razdoblju, od dvije godine, biti udaljena od tada ciljanih nešto više od dva posto, koji su po njihovoj definiciji označavali stabilnost cijena.

Usporavanje rasta cijena

Nakon pandemije Covida-19 inflacija je snažno ubrzala, potaknuta raskorakom između ponude i potražnje u uvjetima problema u nabavnim lancima, a na pandemiju nadovezali su se rat u Ukrajini i skok cijena energije.

ECB se u takvim uvjetima fokusirao na kratkoročne pokazatelje, prateći mjesečne podatke o inflaciji i o ponudi novca, signaliziravši da inflaciju namjerava krotiti obuzdavanjem potražnje. Inflacija se ove godine počela spuštati prema novoj ciljanoj razini od dva posto, gospodarstvo eurozone balansira na rubu stagnacije i središnja banka eurozone je tokom ljeta i početkom jeseni snizila kamatne stope za ukupno tri četvrtine postotnog boda.

Okrenuti budućnosti

“Kada proces dezinflacije bude završen, monetarna politika trebala bi se, po mom mišljenju, u osnovi okrenuti budućnosti i pomno pratiti eventualne naznake novih šokova koji bi mogli dovesti do slabijeg ili jačeg inflatornog pritiska”, rekao je glavni ekonomist ECB-a u razgovoru za FT u podcastu. Razgovor je snimljen prije 29. studenog i objave Eurostatove procjene o inflaciji u studenom koja je pokazala ubrzani rast cijena, po stopi od 2,3 posto, napominje Financial Times.

“U određenom trenutku” prebacit ćemo težište s “jako važnog izazova dezinflacije” na “novi izazov” očuvanja inflacije na održivoj osnovi na dva posto, rekao je ekonomist ECB-a, ne precizirajući kada bi se to moglo dogoditi, napominje britanski list. Iduća godina donijet će prijelaz na “održiviju” ciljanu vrijednost inflacije “blizu” dva posto, zaključuje FT.