U idućoj godini, ako je suditi po stavkama u prijedlogu državnog proračuna koji je upravo u saborskoj proceduri, trebao bi se konačno završiti slučaj isplate odštete mađarskom Molu koji Vlada godinama odgađa. Riječ je o odšteti koju je još prije dvije i pol godine u Washingtonu odlukom u arbitražnom sporu odredio Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) zbog neispunjavanja jedne od ugovorenih obveza iz ugovora o vlasničkim odnosima u Ini.

Španjolski slučaj

U tom trenutku odšteta koju je Hrvatska trebala isplatiti iznosila je nešto manje od 184 milijuna dolara, uz pripadajuće kamate i pokrivanje troškova vođenja spora, koji su tada bili procijenjeni na oko 52 milijuna dolara. Ukupno je prije dvije i pol godine po tom sporu s Molom trebala isplatiti 236 milijuna dolara. Sada za pokriće te obveze Vlada procjenjuje da će biti potrebno 241,5 milijuna eura. Toliko je u proračunu Ministarstva gospodarstva predviđeno za naknadu štete Molu, s tim da u pojašnjenju Vlada i dalje zadržava ogradu i navodi da je taj iznos predviđen za “naknadu štete koja će eventualno nastati za RH ako presuda ICSID-a postane pravomoćna”. Prema najavama odvjetnika, Vlada očekuje da će se taj postupak završiti u 2025.

Slučaj presude ICSID-a ostao je pomalo u drugom planu, čak i nakon što je početkom 2023. Mol u Washingtonu pokrenuo postupak prisilne naplate. Vlada, pak, uporno ustrajava u odgađanju isplate Mađarima, pa i nakon što su joj stručnjaci s četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj od kojih je zatražila mišljenje, kao i Državno odvjetništvo, jasno potvrdili da oko podmirenja odštete u ovom slučaju nema pravnog osnova da se to ne provede, te upozorili da odgađanje povlači daljnje povećanje troškova zbog rasta kamata.

Prema nedavnim medijskim napisima, koji su prošli ispod radara, Vlada polaže nadu da će preokret donijeti inicijativa koju je pokrenula Europska komisija u jednom slučaju koji na američkom sudu vodi Španjolska, koja nastoji osporiti isplatu štete investicijskoj kući s kojom je izgubila spor, a EK traži da za takve sporove nadležni budu europski pravni sustav. Eventualnim pozitivnim ishodom tog slučaja Hrvatska računa da bi Mol za zaštitu svojih prava trebao tražiti u EU. Rasplet tog slučaja navodno se očekuje početkom 2025.

Da predstoji veći angažman oko ovog postupka pokazuje još jedna stavka u proračunu – povećat će se, naime, i iznos za usluge zastupanja i savjetovanja u arbitražnom slučaju Ina-Mol. Angažirana odvjetnička kuća na ovom slučaju, čije ime se službeno ne otkriva, jer ugovor o zastupanju nosi oznaku ‘povjerljivo’, za svoje usluge u ovoj godini trebala bi naplatiti 263 tisuće eura, no dogodine se planira isplata osjetno većeg iznosa, 664 tisuće eura. Toliko iznose i projekcije tog izdatka i za 2026., dok se za 2027. ne predviđaju sredstva za tu uslugu, što upućuje na zaključak da se u Vladi računa da bi odnosi s Mađarima do tada trebali biti gotova priča.

Još jedan postupak

Doduše, osim ovog izgubljenog slučaja, koji se odnosi na obeštećenje samo po jednoj od Molu spornih obveza iz ugovora iz 2009. (Mol je ukupno tražio obeštećenje u iznosu od 1,1 milijardu dolara), a konkretno se tiče nepreuzimanja trgovine plinom, Mol je u međuvremenu pokrenuo još jedan postupak pred ICSID-om. Sada zahtjev za nadoknadom štete mađarski suvlasnik u Ini temelji na Vladinoj odluci donesenoj u vrijeme energetske krize, kada su eksplodirale cijene plina, a kada je Ini naloženo da količine plina proizvedene u Hrvatskoj prodaje HEP-u po fiksnoj cijeni. Taj postupak tek je na početku.Infobox ():

Ukupno je po sporu s Molom država trebala isplatiti 236 mil. dolara. Sada za pokriće te obveze Vlada procjenjuje da će biti potrebno 241,5 milijuna eura.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”