Podosta sam pisao o ulozi koju danas imaju podcasti posebno u svijetu posebnih tematskih interesa u koje spada i politika. Poynter institut, koji se bavi novinarstvom i komunikacijskim trendovima, upravo je izdvojio komentare analitičara koji su ukazali kako je pojavljivanje izabranog predsjednika Trumpa na popularnim podcastima tijekom završene izborne kampanje imalo značajni utjecaj na izborni rezultat u Americi.

Čini se da su stratezi kampanje demokratske kandidatkinje Kamale Harris zanemarili ovaj važan alat u približavanju biračima. S druge strane, od brojnih podcasta na kojima je Trump gostovao ističu se nastupi na podcastu Joe Rogana koji je imao blizu 50 milijuna pregleda.

Iako su Trumpovi zagovarači optuživali dio društvenih medija za pristranost, njegova prisutnost na platformama kao što su X (bivši Twitter) i TikTok bila je značajna te je davala priličan vjetar u leđa MAGA pokretu (Make America Great Again) koji je očito bio presudan u ovoj kampanji. Politika u eri društvenih medija više nije statična igra sa zadanim parametrima, već dinamična arena u kojoj se publika svakodnevno angažira, reagira i povezuje, što istovremeno zahtjeva prilično velik i uigran tim.

‘Jedu pse i mačke’
Kroz kampanju se isticao još jedan element koji niti jedna buduća kampanja više ne može zanemariti, a to je doseg memeova, koje duhovitošću i viralnošću teško može nešto drugo nadomjestiti. Dovoljna ilustracija te teze je što se iz nekad ključnih televizijskih sučeljavanja između predsjedničkih kandidata, sada vade pretjerivanja, duhovitosti, pogreške ili slično dok sam politički sadržaj vrlo brzo pada u zaborav.

Tako će sa sučeljavanja s Kamalom Harris na viralnim prostorima društvenih mreža ostati zapamćena samo izjava kako imigranti u gradu Springfieldu u Ohiu jedu pse i mačke. Od te izjave nastali su mnogobrojni memovi, pa čak i glazbeni uradci. Kako smo gore spomenuli, velik dio ovog materijala je nastao među spomenutom angažiranom publikom, a ne od strane samog tima kampanje.

Iako će prave analize tek stići, jasno je da se predizborna kampanja uvelike promijenila. Ako ćemo suditi prema komunikaciji putem platforme X, Trump je zaobilazio tradicionalne medije, koristeći svoj autentičan glas kako bi izravno dopirao do milijuna sljedbenika. Njegov način komunikacije bio je brz, provokativan i često kontroverzan, osiguravajući viralan doseg posebno potičući reakcije i rasprave.

Memovi su postali moćno oruđe Trumpove političke retorike. Bez obzira tko je bio autor tog materijala, sposobnost da kroz jednostavne, humoristične ili sarkastične slike prenese kompleksne poruke omogućila je stvaranje informativne i emocionalne povezanosti s publikom, posebno među mlađim demografskim skupinama. Memovi su često služili kao političke strelice usmjerene prema protivnicima, čime su dodatno polarizirali javnost, ali i učvrstili osjećaj zajedništva među sljedbenicima Trumpovog pokreta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Louis CK komentirao je izbore na platformi X-u, rekavši: “Republikanci su doslovno pregazili demokrate s pomoću društvenih mreža i memova”. Ova izjava oslikava stvarnost koju mnogi u političkim kampanjama danas priznaju – društvene mreže postale su nova bojišta gdje se memovi koriste za izgradnju i održavanje imidža, ali i za političku destabilizaciju protivnika.

Trumpova strategija nije se oslanjala samo na njegovu prisutnost na mrežama; ona je uključivala podršku popularnih youtubera. Suradnja s osobama poput spomenutog Joe Rogana ili medijski snažno prisutnim Elonom Muskom te drugim istaknutim figurama osigurala je da njegov utjecaj dopre do publike koja inače možda ne bi bila politički angažirana.

Ovakav pristup omogućio je proširenje dohvata i stjecanje podrške u različitim društvenim krugovima, čineći ga relevantnim u prostorima izvan tradicionalne politike. U ovom dijelu treba istaknuti kako je i Kamala Harris imala velik broj celebritija na svojoj strani, od kojih su se posebno isticali Beyonce, Bruce Springsteen i Taylor Swift.

Iako Trump osobno nije aktivno koristio TikTok, njegovi pristaše i timovi su platformu vidjeli kao ključni alat za širenje utjecaja među mlađim generacijama. TikTokova viralnost i sposobnost prilagodbe algoritama da promiču sadržaje s visokim potencijalom dijeljenja postali su značajan faktor u oblikovanju političkog diskursa. Trumpova prisutnost u podcast sferi, kroz epizode koje su ga ili podržavale ili tematizirale njegove politike, također je pojačala njegov doseg, ali su se otvarale i neformalne rasprave o temama koje je njegov tim htio popularizirati.

Emocionalni naboj
Kada je Trump lansirao svoju društvenu mrežu Truth Social, jasno je dao do znanja kako je namjera te platforme omogućiti komunikaciju bez ograničenja kakva su postojala na drugim mrežama. No zbog relativno malog dosega ove platforme teško je govoriti o značajnijem prilogu kampanji osim, naravno, mobilizaciji čvrstih birača.

Greška je političkih kandidata ako misle da memovi i viralni sadržaji na platformama nemaju izravan utjecaj na njihovu percepciju. Oni su služili kao alati za pojednostavljivanje složenih političkih pitanja, omogućujući prosječnom korisniku da u nekoliko sekundi shvati ili se poistovjeti s porukom koju prenosi.

Emocionalni naboj koji memovi i kratki video sadržaji stvaraju često izaziva brze i intenzivne reakcije, potičući korisnike da dijele sadržaj. Ova vrsta distribucije omogućuje dosezanje široke publike bez dodatnih troškova i, što je još važnije, stvara osjećaj pripadnosti i zajedništva unutar političkih zajednica.

Trumpova strategija na društvenim mrežama pokazala je kako personalizirana i direktna komunikacija, memovi, podrška influencera te inovativne platforme mogu značajno utjecati na tijek političke kampanje. Ova praksa naglašava da uspjeh u digitalnom dobu ne ovisi isključivo o klasičnom političkom oglašavanju, već o sposobnosti prilagodbe i korištenju novih medija kako bi se pridobila i zadržala pažnja publike. Posljedice ove strategije prelaze granice političkog marketinga, redefinirajući pravila igre i postavljajući nove standarde za kampanje koje slijede.

MAGA pokret, koji je nastao kao centralna tema Trumpove predsjedničke kampanje 2016. godine, izrastao je u više od političkog slogana; postao je društveni fenomen i simbol zajedništva među Trumpovim pristašama. Ovaj pokret personificira ideju povratka tradicionalnim američkim vrijednostima, ekonomskom patriotizmu i čvrstoj imigracijskoj politici. S tim temama pokret se lako prelio i na društvene medije te ustvari stvorio vlastitu političku sferu.